Iako je dolazak Conrada, njemačkog trgovca koji je u Hrvatskoj zasad otvorio samo internetsku trgovinu, dao naslutiti da se nakon ulaska u EU otvorio jednostavan i jeftin kanal za širenje europskih tvrtki na hrvatsko tržište, stručnjaci tvrde da te opasnosti nema.

Martina Aleksić, viša konzultantica u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea kaže da nije da neće biti još primjera stranih trgovaca koji će doći na hrvatsko tržište, jer imaju već sređenu logistiku i samo im treba lokalna baza. No, upozorava da se to ne može dogoditi tako brzo. Dodaje da se u EU internetska trgovina na prvi pogled čini "globalizirana". "Međutim, prema podacima Eurostata proizlazi da tvrtke oko 80 posto internetske trgovine u EU rade tamo gdje su registrirane, ne preko granice", ističe Aleksić. Navodi da zato i u Hrvatskoj očekuje da će isprva tvrtke krenuti s internetskom trgovinom i preko granice, ali će se zatim više fokusirati na domaće tržište. Siniša Cvjetković, direktor tvrtke Sistrum koja pod brendom Moja trgovina izrađuje internetske trgovine za domaće naručitelje kaže da su u posljednje vrijeme dobili više narudžbi za trgovine namijenje izvozu. "Traže se rješenja koja će se prilagoditi engleskom i slovenskom jeziku, ali dosta je njih nagovijestilo da ih zanimaju i rješenja za istočne zemlje", kaže Cvjetković. Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobilea, tvrtke koja radi internetske trgovine na Magento platformi kaže da su nedavno napravili upravo jedno takvo rješenje za Cedeteriju, koja planira postati regionalni pandan iTunesu.

• Njemački Conrad u Hrvatskoj: Najjeftini proizvod 0,68 kn, najskuplji 16.456 kn

"Ali to je možda isto tako samo poseban primjer, jer naše su tvrtke još uvijek previše pasivne i velik broj njih još nema ni unutar hrvatske razvijenu e-trgovinu niti prema krajnjim niti poslovnim korisnicima da bi još razmišljale kako na taj način i izvoziti, odnosno širiti tržište", kaže Špigel. Martina Aleksić iz Deloittea dodaje da čak i Amazon, unutar EU ima  kompanije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj te da je za očekivati da će tvrtke koje se žele proširiti na nova tržišta to raditi u punom opsegu, a ne samo putem internetske trgovine. "Mnogo je varijabli koje utječu na uspjeh takvih poduhvata i zato hrvatske tvrtke koje razmišljaju u smjeru isključivo internetske trgovine trebaju pogledati iznimke u EU, a one dolaze iz zemalja kao što su Malta, Luksemburg i Lihtenštajn", kaže Aleksić pojašnjavajući da je riječ o državama koje u startu nemaju dovoljno veliko domaće tržište. Tomislav Bilić, osnivač i direktor Inchooa, jedne od najpoznatijih svjetskih tvrtki koje razvijaju internetske trgovine na Magento platformi kaže da među svojim malobrojnim klijentima iz Hrvatske nije primijetio povećan interes za globaliziranim rješenjima.

"Mislim da trgovci uopće ne razmišljaju na taj način, već im je glavno pitanje imaju li proizvod koji će željeti kupiti jedan Nijemac ili Austrijanac te je time internetska trgovina posljedica toga", kaže Bilić. Martina Usmiani, jedna od osnivačica Kolektive kaže da niti na svjetskoj razini nema mnogo internetskih servisa kojima je fokus cijeli svijet.  "Mislim da trgovci prije svega razmišljaju imaju li konkurentan proizvod i tu treba promatrati može li se očekivati veći porast izvoza domaćih internetskih trgovina na EU tržišta", smatra Usmiani. Pojašnjava da na svim EU tržištima za svaki proizvod već postoje konkurenti i zato je ključ u inovativnosti. Gotovo svi naši sugovornici kao posebno uspješne primjere širenja u regiju i EU navode Kolektivu, eKupi i Cedeteriju. Kristian Nardić, izvršni direktor Aquarius recordsa, koji upravlja servisom Cedeterija, navodi da nije problem samo u tehnologiji već kod izvoza treba uzeti u obzir i autorska prava.

"Surađujemo s francuskim servisom Digiplugom, koji okuplja najveće svjetske izdavače od Universal Musica preko Sony BMG-a, Warner Musica kao i indie produkciju. Ono što čujete da Deezer ima 20 milijuna pjesama u ponudi za streaming, to ne samo da je istina, već Cedeterija planira također imati 20 milijuna MP3-ica u ponudi, ali za kupnju i download", kaže Nardić. Martina Aleksić iz Deloittea navodi da je kod fizičkih proizvoda situacija nešto složenija, jer EU vrlo dobro štiti potrošače i time nameće posebne obveze trgovcima. "Tako svaka tvrtka mora imati return policy u skladu s EU regulativom koja znači da vi proizvod možete besplatno vratiti prodavaču u roku prvih nekoliko dana od primitka. Kod odjeće, gdje je stopa povrata visoka, to bi bilo upitno isplativo. Zato tvrtke i preferiraju, iako ulaze u online trgovinu, biti prisutne izravno tamo gdje prodaju robu", zaključuje Aleksić. 

(Ne)konkurentnost

Švicarci ne trebaju turističku agenciju

Hrvoje Bujas, suosnivač portala za grupnu kupnju Crno Jaje kaže da restriktivna domaća regulativa i visoki porezi otežavaju poslovanje hrvatskim internetskim trgovinama dok olakšavaju stranim konkurentima. Navodi primjer portala za grupnu kupnju Megabon koji prodaje turističke aranžmane po modelu grupne kupnje. "U tome što rade taj je portal konkurencija Crnom Jajetu, KupiMe i Kolektivi, ali za razliku od nas, budući da je ta tvrtka osnovana u Švicarskoj, oni nemaju obvezu da ovdje moraju za takvu ponudu biti registrirani kao turistička agencija", kaže Bujas. Dodaje da ih spašava što domaći igrači imaju bolju ponudu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tvrtka iz EU 

Zakonski prag 

Helena Schmidt, porezna analitičarka Deloittea upozorava kako u EU jedino Mađarska ima viši PDV nego Hrvatska pa je teško za očekivati da će ijedna tvrtka iz EU koja u Hrvatskoj prodaje samovoljno postati obveznik PDV-a prije nego pređe prag od 270.000 kuna nakon čega je to zakonski obvezna.

Tvrtka u Hrvatskoj 

Porezna pravila 

Tvrtka koja je registrirana u Hrvatskoj i isporučuje robu preko interneta osobama koji nisu obveznici plaćanja PDV-a, poput krajnjih potrošača u drugim članicama Europske Unije, takva tvrtka PDV plaća tamo gdje isporučuje robu a porez na dobit tamo gdje je registrirana pojašnjava Helena Schmidt, porezna analitičarka Deloittea EU