U Opatiji će se od 21. do 23. listopada održati druga Hospital Days konferencija o poslovnim i tehnološkim rješenjima za bolnice.

Fokus ovogodišnje konferencije, koja se održava i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, bit će poslovanje bolnica, a informatika će se provlačiti kroz sve ključne teme. O tome smo razgovarali s Brankom Lasić, direktoricom sektora zdravstva u softverskoj tvrtki IN2 koja je, uz partnere Hrvatski Telekom i Samsung, organizator konferencije.

Kako je nastala ova konferencija? Kakva su iskustva s prve konferencije?

Od 2009. organiziramo BIS dan, godišnji susret bolnica koje koriste naš bolnički informacijski sustav. Svrha druženja bila je razmjena iskustava s ciljem unapređjenja našeg proizvoda i podrške koju im pružamo. Skup je bio vrlo dobro prihvaćen i s godinama smo ga obogaćivali novim sadržajima. Dvije godine kasnije došao je red na uključivanje bolnica u eHealth projekte, a svima su nam nedostajale kvalitetne informacije o planovima, rokovima i potrebnim resursima. I mi i bolnice ukazivali smo na činjenicu da se nacionalni projekti koji uključuju tako glomazan sustav kao što su bolnice s resursima koji su im na raspolaganju ne mogu provesti, no nije bilo adekvatnih pomaka. Srećom, stvari su se promijenile dolaskom novih ljudi na čelo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja. Oni su bili svjesni da pristup treba mijenjati te su podržali naša nastojanja da se svi aktivno uključimo i zajednički dođemo do rješenja. Tako se prirodno rodila ideja da skup proširimo i s njihovim sudjelovanjem i krajem prošle godine u Tuheljskim toplicama smo organizirali prvi Hospital Days koji je prošao iznad naših očekivanja. Sudjelovali su svi ključni ljudi hrvatskog zdravstva, ministar, vodeći ljudi HZZO-a i uprave skoro svih bolnica. Glavna tema konferencije bio je položaj informatike u bolnicama. Ukazali smo na dosta poražavajuće statistike, koje su daleko ispod svjetskog prosjeka i koje se moraju promijeniti ukoliko se želi održivo poslovanje. Iz izlaganja bolnica koje su uspjele provesti informatizaciju čuli smo s kojim su se izazovima susreli, ali i koje su direktne koristi imali od toga.

Ove godine proširili ste tematske blokove i fokusirali se na poslovnu problematiku? Zašto?

Bolnice su ovih dana suočene s iznimnim izazovima. Treba optimizirati poslovanje jer je imperativ na smanjenju troškova. U tijeku je sanacija bolnica, priprema se proces akreditacije, radi se masterplan bolnica i razmišlja o izdvajanju nekih nezdravstvenih segmenata poslovanja. Takve promjene ne mogu se provesti bez informacijskih sustava koje pružaju upravama kvalitetne i pravovremene informacije neophodne za brzo donošenje odluka. Isto tako planira se nastavak eHealth projekta u segmentu eUpućivanja i eKartona koji će, nakon eNaručivanja, osigurati potpunu razmjenu zdravstvenih informacija. Sve te teme obuhvatit ćemo na ovoj konferenciji, a informatika će se provlačiti kroz njih kao sredstvo kojim se brže može doći do cilja. Na konferenciju uglavnom dolaze medicinski i ekonomski stručnjaci tako da ih nastojimo ne opterećivati tehnologijom, već govoriti o konkretnim poslovnim koristima.

Koje su poveznice između IN2 i hrvatskog zdravstva? Kako informatika, odnosno vi kao IN2, može pomoći zdravstvu?

IN2 je sa svojim rješenjima prisutan u više industrijskih vertikala, pri čemu u zdravstvu ostvarujemo oko 15 posto prihoda. Naš sustav koristi oko 60 posto hrvatskih bolnica, a kroz tvrtku Grad prisutni smo na tom području više od 20 godina. Dobro poznajemo funkcioniranje kompletnog zdravstvenog sustava, a naši konzultanti odlično razumiju bolničke procese i upoznati su sa specifičnostima velikih kliničkih bolničkih centara kao i malih specijalnih bolnica. Kao takvi možemo pomoći kod reustroja sustava, i u svim nacionalnim projektima koji uključuju bolnice. Osim toga, IN2 ima u svom portfoliju mnoga rješenja koja smo primijenili u drugim industrijama, a koja mogu pomoći i zdravstvenoj branši da smanji troškove, poboljša komunikaciju s pacijentima, olakša upravljanje i slično. To su sustavi za objedinjenu nabavu, CRM rješenja, standardni ERP sustavi, business intelligence rješenja, rješenja za integriranu sigurnost i druga rješenja koja bi mogla doprinijeti boljem funkcioniranju zdravstvenog sustavu, ali za koja do sada ili nije iskazana potreba ili, što je češće, nije bilo resursa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na kojem je stupnju informatizacija hrvatskog zdravstva? Do kuda smo došli i što još trebamo učiniti?

U nekim segmentima kao što je primarna zaštita odmakli smo dosta daleko. Informatizacija traje već 10 godina, investirano je dosta i rezultati su vidljivi. Ali tek smo na pola puta jer nam predstoje bolnice koje troše više od pola proračuna zdravstva. Stanje je tu daleko ispod zadovoljavajućeg. 20-ak bolnica, od kojih tri KBC-a, nije uopće ili adekvatno informatizirano. Uglavnom se radi o djelomičnim rješenjima lokalnih informatičara ili manjih informacijskim sustavima na pojedinim klinikama koji nisu integrirani, i kao takvi nisu spremni za eHealth projekte koji se planiraju provesti. eNaručivanje koje je obuhvatilo sve bolnice, pokazalo je najveće slabosti upravo u takvim bolnicama.

Tko bi trebao provoditi informatizaciju u zdravstvu? imamo li novaca i ljude za to?

Informatizacija bi se trebala provesti na nacionalnoj razini, na način kako je to učinjeno s informatizacijom primarne zaštite. Treba nabaviti jedan ili više BIS sustava za sve bolnice koje ga nemaju, obavezati bolnice na njihovu implementaciju, propisati standarde za BIS sustav i uvesti certifikaciju rješenja. Tako bi se vrlo brzo uvelo reda u sustav, standardizirali procesi i moglo dobiti kvalitetne i mjerljive podatke. No, u cijelom bolničkom sustavu u Hrvatskoj koji zapošljava oko 40.000 ljudi ima manje od 200 informatičara. To definitvno nije dovoljno za izvođenje projekta niti adekvatnu podršku. Postoje neke inicijative o izdvajanju informatičara iz zdravstvenog sustava i formiranju središnjeg tijela eZdravlja, koje bi vodilo, nadziralo i operativno provodilo sve buduće takve projekte, te osiguravalo podršku postojećim rješenjima. Ideja je zanimljiva, pitanje je samo koliko je i u kom vremenu provediva. Što se tiče EU sredstava, prijavljena je projektna ideja za projekt eBolnica. No, proces od projektne ideje do realizacije ugovora traje i nekoliko godina, a pitanje je što do tada. Zato mislim da se hitno treba osigurati novac za elementarnu informatizaciju tih 20-ak bolnica. Ovdje se radi o nekoliko desetaka milijuna kuna, što zvuči puno, ali gledajući u relativnom iznosu, pričamo o par promila ukupnog novca za bolnice.

Što mislite o projektu nacionalne liste čekanja i što se tu može popraviti?

To je primjer kako treba raditi nacionalne projekte. Formiran je manji tim ljudi iz HZZO-a i Ministarstva zdravlja koji su definirali zahtjeve na sustav, brzo donosili odluke, odbacivali stvari za koje nisu prioritetne i u tri mjeseca smo imali rješenje u pilotu u dvije županije, a kompletnu nacionalnu pokrivenost u šest mjeseci. Ključno je bilo da se bolnicama osigura novac za pokrivanje troškove prilagodbe njihovih rješenja i da im se ne mijenjaju bitno procesi. Dakle, svakoj bolnici dopušteno je da radi kao i prije, samo što svoje slobodne termine mora staviti na raspolaganje primarnoj zaštiti. Nakon devet mjeseci upotrebe, na vidjelo izlaze i problemi ovakvog 'slobodnog' pristupa. Sustav uvelike ovisi o kvaliteti podataka koje bolnica dostavlja. Iz imena ambulanti nekada se ne vidi čime se ona stvarno bavi pa pacijent zna zalutati kod krivog doktora. Osim toga, neke bolnice ne daju sve termine primarnoj pa se kod njih na šalteru možete naručiti i doći na red prije. Onda se ljute da stanje objavljeno na CEZIHU ne odgovara istini. Veliki problem predstavljaju pacijenti koji se naruče na termin, ali ne dođu niti ga odjave, jer su to riješili ili u drugoj bolnici ili u privatnoj ustanovi. Takvi zauzimaju mjesto i sada se radi na tome da se raznim mjerama potakne pacijente na odjavu. Kad se uvedu eUputnice i eNaručivanje poveže s njima, neće više biti moguće naručivanje u više bolnica, kao što je slučaj sada kada bolnice još uvijek primaju direktne narudžbe. Dakle, prostora za poboljšanje ima, ključno je da se sustav kontinuirano nadograđuje.

Radite i projekt e-naručivanje za slovensko zdravstvo. možete nam reći nešto o tome?

Da, dobili smo taj posao u lipnju. Smatramo da je rješenje tehnički vrlo kvalitetno što dokazuju i dvije međunarodne nagrade i to European IT & Software Excellence Award za rješenje godine u javnom sektoru i globalnu nagradu Microsoft Partner of the Year u kategoriji Javni sektor – zdravstvo. MS nagrade se svake godine dodjeljuju u 30-ak kategorija i prva smo hrvatska tvrtka koja ju je dobila. Projekt u Sloveniji je sličan ovome u Hrvatskoj, no nešto je veći jer obuhvaća i eUputnice. Sve ide prema planu i za mjesec dana planiramo pilot u dvije bolnice. Na konferenciji će sudjelovati i Jasmin Džaferović, njihov voditelj eZdravlja.

Kakvi su planovi vezani uz zdravstvo?

Zdravstvo je segment poslovanja u kojem očekujemo značajan rast u narednim godinama. Želimo ostati vodeći isporučitelj BIS sustava u Hrvatskoj, a planiramo i izlazak u regiju te se nadamo da ćemo neke projekte početi već ove godine. Uz BIS imamo i dva rješenja koja smatramo globalnim proizvodima, to su eNaručivanje i BioNet LIS pa radimo ne tome da ih pokušamo plasirati na globalnom tržištu. v