Srpska država ponovno zapošljava od 1. siječnja ove godine. Nakon sedam godina zabrane, tzv. korisnici proračunskih sredstava moći će sami zapošljavati, ali ne i bezuvjetno, piše Politika.

Za stalno će moći primiti ograničen broj novih zaposlenika koji ne smije biti veći od 70 posto od ukupnog broja onih čiji je radni odnos prestao prethodne godine.

Promjena se odnosi na zaposlene u javnom sektoru, a ukupno ih ima oko 650.000, pri čemu tri četvrtine prima plaću iz proračuna države ili lokalne vlasti, a jedna četvrtina od kompanija u državnom vlasništvu.

Iz zdravstva otišlo 10.000 osoba

Izmjenom Zakona o proračunskom sustavu predviđena je fleksibilnija kontrola zapošljavanja u javnom sektoru, prema potrebama za kadrovima. Dosad se za svakog novog zaposlenika moralo dobiti odobrenje vladinog povjerenstva.

Na primjer, ako je 10 zaposlenika napustilo neku državnu instituciju protekle godine, najveći broj novozaposlenih na neodređeno vrijeme može biti sedam, bez prethodne suglasnosti vladinog povjerenstva. Za sve preko tog broja bit će potrebno odobrenje vlade, dok za zapošljavanje pripravnika neće biti ograničenja. Uvjet je da, ako se odluče da otvaraju novih radnih mjesta, kvaliteta usluge mora biti unaprjeđena.

Sedmogodišnja zabrana zapošljavanja u javnom sektoru u široj javnosti bila je popularna mjera jer se obično smatra da previše ljudi radi za državu i da je, ako već nema otpuštanja, racionalno da se barem ograniči zapošljavanje. Mjera je trebala biti privremena i vrijediti od 2014. do 2015. godine, za vrijeme fiskalne konsolidacije, ali je više puta produžena u dogovoru s MMF-om.

Prema proračunu Vladimira Vučkovića, bivšeg člana Fiskalnog savjeta, ukupan broj zaposlenih, za stalno i na određeno vrijeme u javnom sektoru smanjen je za čak 85.000. Broj zaposlenih u državnom sektoru Srbije trenutačno nije previše visok, čak je i manji nego u usporedivim zemljama središnje i istočne Europe. U Srbiji za državu radi manje od sedam zaposlenih na 100 stanovnika, a u susjedstvu je to najčešće više od osam.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Fiskalni savjet je tvrdio da se mora kontrolirano izaći iz zabrane zapošljavanja jer postoji manjak djelatnika u ključnim dijelovima javnog sektora, poput zdravstva, inspekcijskih službi i važnih tijela koje nemaju stručnjake za pisanje zakona ili suradnju s EU. Prema analizi Fiskalnog savjeta od 2013. do 2018. više od 10.000 osoba napustilo je zdravstveni sektor.

Slabe inspekcijske službe

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, ističe da je zabrana zapošljavanja ipak davala mogućnost da se ljudi zaposle uz suglasnost vladinog povjerenstva. Sugovornik Politike nada se da će doći vrijeme za odgovorne vlade koje će zapošljavati onoliko ljudi koliko im treba.

“Za mene nije najvažnije koliki je broj zaposlenih u javnom sektoru. Mnogo je važniji učinak rada tih ljudi i kakvu uslugu mi kao građani dobivamo od javnog sektora. Nitko državu nije onemogućavao da primi ljude koji su potrebni. Zato i postoji vladino povjerenstvo.

Država nije mogla zabraniti liječnicima da odu u inozemstvo, ali im je mogla osigurati pristojne plaće i specijalizacije, riješiti stambeno pitanje i oni ne bi otišli. Učinak rada inspekcijskih službi je slab, ali on nije vezan samo uz broj zaposlenih. Ako oni ne promjene način rada i ako ih država ne natjera da rade svoj posao, nikakva administrativna mjera ne može pomoći”, kaže Savić.

Prema njegovim riječima, nije loše što postoji ograničenje da se može zapošljavati do 70 posto ljudi umjesto onih koji odu u mirovinu. “Ovakve mjere su više psihološke jer nitko nema mogućnost do kraja kontrolirati je li sve poštovano”, dodaje Savić.