Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, hrana u Republici Srpskoj za godinu dana poskupjela je 20 posto, a istovremeno u Europskoj uniji, prema podacima Eurostata, rast cijena hrane iznosio je u prosjeku samo 8,9 posto.

Stručnjaci objašnjavaju da cijene hrane u RS rastu jer je ovisna o uvozu te da domaći proizvođači praktično i ne osjete poskupljenje jer zaradu pokupe uglavnom trgovci.

Manja proizvodnja

“Riječ je o proizvodima koji su povezani s prijevozom. Po robu se ide tisuću kilometara daleko i to je jedno od objašnjenja zbog čega cijene hrane kod nas rastu daleko više nego u Europskoj uniji”, rekao je za Nezavisne novine Željko Vaško, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci.

On ističe da je proizvodnja hrane u RS manja, zbog čega je prisiljena na uvoz i to u situaciji kada su cijene najviše. Trgovine u ovom trenutku ostvaruje ekstraprofit i dižu cijene zbog potrošača koji gomilaju zalihe.

Kada je riječ o EU, rast cijena hrane nije jednak, od zemlje do zemlje postoje velika odstupanja. Na primjer, cijena hrane u Francuskoj porasla je samo četiri posto, dok je u Bugarskoj taj rast iznosio čak 21 posto.

“Kod većine proizvoda Europa je neto izvoznik, a ne uvoznik. Oni imaju i veće zalihe i kod njih se to koristi da se premoste nestabilnost i rast cijena na tržištu. Mi nemamo te zalihe i trenutačno jedemo hranu po najvećoj cijeni. I u Europi su poskupjeli proizvodi koji su deficitarni. I kod njih su skuplji kruh i piletina jer u proizvodnoj cijeni piletine energija sudjeluje sa 30 posto, a znamo koliki je kod njih bio rast cijena energenata, plina, električne energije itd.”, istaknuo je Vaško. U RS u travnju kilogram pilećeg bijelog mesa prodavao se po rekordnih 15 KM (oko 7,6 eura).

Trgovci određuju uvjete

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u travnju 2022. godine u odnosu na ožujak iste godine cijene hrane i bezalkoholnih pića veće su za 5,7 posto, dok su cijene u ostalim kategorijama, osim transporta, uglavnom mirovale ili su rasle ispod jedan posto.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i vlasnik Mesne industrije Trivas, kaže za Nezavisne novine da je Republika Srpska ovisna o sirovinama iz EU te kada se na te cijene sirovina dodaju transportni troškovi, ali i uzme u obzir mešetaranje trgovaca, dođe se do navedenog rasta.

“Mešetari se mnogo. Znam mnoge tvrtke koje su imale probleme, sve su riješile, i kredite i sve, što znači da su imali goleme zarade i ekstraprofit. Ima i bezrazložnog dizanja cijena. Nas trgovci drže u kandžama i nemamo izbora, ako hoćemo raditi moramo prihvatiti te niske cijene, a onda oni određuju uvjete. Niti jedan trgovac još nije skinuo maržu ili benefite koje uzimaju za pozicioniranje robe. Veletrgovci su uglavnom ti koji doprinose problemima koje imamo, i mi koji imamo proizvodnju ne osjećamo ništa osim problema”, objasnio je Vasić.

Na pitanje bi li država ili inspekcijska tijela mogla tome stati na kraj, Vasić kaže da ima pokušaja kroz ograničenje marže, ali da “smo mi svjetski prvaci u tome kako prevariti državu”, te navodi primjer kada trgovci osnuju tri ili četiri tvrtke jedna drugoj prodaje proizvode za taj dopušteni postotak te cijena na taj način poraste.