Uprava Petrola, uz suglasnost nadzornika, predlaže glavnoj skupštini društva isplatu dividende od 2,5 eura bruto po dionici, nakon što je prošlogodišnja dividenda iznosila 2,1 euro bruto.

Društvo još nije sazvalo glavnu skupštinu; prije toga želi opravdati prijedloge glavne skupštine od strane SSH-a i države za provedbu posebnih revizija.

Stabilni prinosi

Nadzorni odbor Petrola odobrio je predloženi iznos dividende za ovu godinu na sjednici u četvrtak, na kojoj je usvojio i revidirano godišnje izvješće grupe za prošlu godinu. Prošle godine društvo je gotovo svu svoju dobit za 2024. godinu, točnije 86,3 milijuna eura, namijenilo za isplatu dividendi. Ove godine dioničari mogu očekivati ​​40 centi bruto veću dividendu; kako su uprava i nadzorni odbor napisali u objavi, “nastoje ostvariti cilj stabilnih prinosa za vlasnike”.

Prema financijskom kalendaru, redovna glavna skupština Petrola zakazana je za 21. svibnja. Tvrtka ju je trebala sazvati proteklih dana, ali je odgodila objavu za tjedan dana. Kako je Petrol objavio u četvrtak kasno navečer, odlučili su se na to jer žele da Slovenski državni holding (SDH) i država daju objašnjenja ili opravdanja za pojedinačne prijedloge odluka za glavnu skupštinu, na kojoj bi dioničari odlučivali o prijedlozima za niz posebnih revizija poslovanja, u skladu s prijedlogom dvaju državnih vlasnika. Tvrtka se na to odlučila bez obzira na to što su objašnjenja potrebna samo u slučajevima prijedloga odluka informativne prirode.

“Na taj će način svaki dioničar moći donijeti informiranu odluku o tome hoće li prisustvovati glavnoj skupštini i hoće li podržati takav prijedlog”, objavio je Petrol putem Ljubljanske burze. Nakon nedavnih događaja vezanih uz poremećaje u opskrbi benzinskih postaja, SDH je podnio zahtjev za sazivanje glavne skupštine Petrola na kojoj bi dioničari odlučivali o prijedlozima za niz posebnih revizija poslovanja. Između ostalog, SDH želi ispitati nedavno poslovanje tvrtke u području opskrbe benzinskih postaja, kao i njezino poslovanje s grupom Perspektiva FT u vlasništvu bračnog para Južna. Posebne revizije bi, prema prijedlogu SDH-a, provodila tvrtka Ernst&Young.

Petrol, koji ima 316 benzinskih postaja diljem Slovenije i posljednjih se godina razvio u širu energetsku tvrtku te ojačao svoju ulogu trgovca na malo, djelomično je u državnom vlasništvu. Država izravno (10,8 posto) i putem SDH-a (12,7 posto) i Kapitalske družbe (8,6 posto) drži otprilike trećinu dionica tvrtke. Najveći pojedinačni vlasnik tvrtke je slovačko-češka financijska grupa J&T s udjelom od 12,78%, dok se među ostalim značajnim vlasnicima nalaze supružnici Dari i Vesna Južna putem Vizija Holdinga i Perspektive FT. Vesna Južna je ujedno i predsjednica nadzornog odbora Petrola.

Petrol je krajem ožujka objavio podatke o prošlogodišnjem poslovanju, a sad je objavio godišnje izvješće koje su odobrili nadzornici. Grupa je 2025. godinu završila s prihodima od 6,14 milijardi eura i 174,2 milijuna eura neto dobiti. Neto dobit tako je porasla za petinu u odnosu na 2024. godinu, ali je bila nešto ispod plana. U vezi s prošlogodišnjim poslovanjem, izvršni direktor tvrtke Sašo Berger rekao je da je na njega snažno utjecala regulatorna ograničenja i promijenjeni uvjeti na energetskim tržištima.

“U takvom okruženju održali smo stabilnost našeg poslovanja, posebno rastom na inozemnim tržištima i dosljednim upravljanjem troškovima. Međutim, zbog spomenutih vanjskih čimbenika nismo u potpunosti ostvarili zadane ciljeve”, naglasio je.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

Ograničenje marži

Unatoč postignutim rezultatima grupe, prva nadzornica Petrola Vesna Južna nije zadovoljna cjelokupnom situacijom u vezi s poslovanjem Petrola.

“Određivanje visine trgovačke marže i dalje ostaje otvoreno, neriješeno, pa čak i nezakonito, jer ne pokriva rastuće troškove koje imamo osiguravajući opskrbu prodajnih mjesta naftnim derivatima”, upozorila je. Kako je navela, nisu upoznati s trenutačnim načinom određivanja odgovarajuće trgovačke marže, a za to ne postoji ni stručna osnova.

“Međutim, znamo da to dugoročno nije održivo i ne omogućuje normalan razvoj djelatnosti”, naglasila je Južna.

S obzirom na trenutačnu situaciju u vezi s opskrbom naftnim derivatima u svijetu, bit će važno hitno i što prije usvojiti promjenu regulatornog okvira u području određivanja cijena naftnih derivata, odnosno marži.