Crnogorska ekonomija bi, prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ove godine mogla pasti devet posto. Kada je riječ o tekućem računu platne bilance, MMF za 2020. predviđa manjak od gotovo 18%, dok će inflacija biti manja od jedan posto.

Vladimir Gligorov, suradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da je sektor usluga dominantan u strukturi BDP-a, a ove godine se teško može računati na turističku sezonu.

“Crna Gora se mora, kao i Hrvatska i vjerojatno Grčka, suočiti s činjenicom da je ova turistička sezona izgubljena. Kada je riječ o tome kako će se zemlja s time nositi, to je fiskalni problem, jer će biti potrebno premosti vrijeme do sljedeće sezone i stoga će biti potrebno održavati likvidnost u turističkom sektoru, a onda i u bankama i cijelom gospodarstvu koje je vezane za taj sektor. S obzirom da Crna Gora koristi euro, to će biti prije svega fiskalni problem”, ocjenjuje Gligorov.

Novi dug nije problem?

“Pretpostavljam da će biti dostupna sredstva MMF-a, također da će postojati mogućnost osiguranja sredstva i od europskih izvora. Možda je moguće postići sporazum s Europskom središnjom bankom (ECB), a postoje i bilateralne mogućnosti s pojedinim zemljama, posebno onima koje su uložile u turističke kapacitete u Crnoj Gori”, navodi Gligorov.

On zaključuje da novo zaduženje ne bi trebalo biti veliki problem za Crnu Goru. Osnovni problem je nepoznanica do kada će trajati zdravstvena kriza. “To uz relativno niske kamate ili gotovo bez kamata, kako je sada dostupno ili bi moglo biti, nije veliki problem. Sve bi se moglo nadoknaditi sljedećom sezonom, ako će ona biti normalna”, tvrdi Gligorov.

Aleksandar Damjanović, neovisni zastupnik u crnogorskom parlamentu, kaže da je nova procjena MMF-a o padu crnogorske ekonomije daleko gora od svih dosadašnjih koje su se kretale oko 5%. “Zaustavljanje ekonomskih tokova zbog pandemije koronavirusa, već sada je dovelo Crnu Goru do recesije”, smatra Damjanović.

Kada je riječ o posljedicama po financijsku stabilnost države, ali i ekonomski život građana Crne Gore, Damjanović kaže da je teško očekivati rast životnog standarda.

“Ne možemo očekivati prihode od poreza ni doprinosa, niti od ekonomskog državljanstva ili od zakupa aerodroma. Rashodi će biti mnogo veći zbog najavljenih subvencija koje su nužne, ali i drugih troškova. Teško možemo očekivati rast životnog standard jer on stagnira i u ovim godinama kada smo imali navodni rast BDP-a”, objašnjava Damjanović navodeći da je nužno pronaći izvore financiranja.

“Dobre izvore moramo pronaći kod međunarodnih financijskih organizacija, kako bi onom dijelu gospodarstva koji zbog mjera protiv pandemije ne radi što prije omogućili da pokrenu proizvodnju”, dodaje Damjanović.

On očekuje od vlade Crne Gore da pokuša spasiti dio turističke sezone, ako to okolnosti dopuste, a rebalans proračuna je neizbježan. “Važno je nekom regionalnom ponudom pokušati spasiti barem dio ljetnje sezone u srpnju i kolovozu, te posezonu,” kaže Damjanović.

Pandemija diktira uvjete

Prema posljednjim podacima Ministarstva financija, javni dug Crne Gore na kraju 2019. godine iznosi 3,8 milijardi eura, što je gotovo 80% procijenjenog BDP-a. Da je udar crnogorsku ekonomiju zbog pandemije koronavirusa već sada snažan, posebno na turizam, slaže se i Vasilije Kostić, profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom, koji dodaje da je teško dati prognoze za budućnost, prenosi agenija Mina-business.

On je, pozvan da komentira nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke o padu crnogorskog BDP-a od devet posto, rekao da pandemija diktira uvjete, jer za prognoze treba znati kada će ona završiti, a to nitko ne zna.

Govoreći o rastu javnog duga, objasnio je da to nije najvažnije u ovakvim situacijama. Najvažnije je sačuvati gospodarstvo.

On smatra da je realno očekivati smanjenje kamatnih stopa na zaduživanje.

“Ipak, vjerujem da će se kratkoročno kreditni uvjeti pogoršati za zemlje koje traže kredite, kao što je Crna Gora, što će ovisiti i tome kako odgovaraju na postojeće dospjele obveza”, objasnio je Kostić.