NLB Grupa u prvoj je polovici godine ostvarila neto dobit od 252,4 milijuna eura, što je osam posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

U drugom tromjesečju dobit nakon oporezivanja dosegla je 133,1 milijun eura. Nešto prije objave polugodišnjih rezultata, NLB je priznao da je izgubio bitku za preuzimanje Addika od Raiffeisen bank Internationala koji je u svemu imao značajnu pomoć Alta Grupe.

Fokus na Sloveniju

Upravo su ove dvije teme dominirale konferencijskim pozivom na kojem se razgovaralo o rezultatima i daljnjim planovima najjače slovenske banke.

“Očito smo dosljedno ispunjavali strateška obećanja iz prognoza za 2030. U tom smislu, naravno, dio priče je organski. Dio priče uvijek je komuniciran kao konačno rješavanje prilika za spajanja i preuzimanja. Nažalost, nismo bili uspješni u pokušaju akvizicije Addiko Grupe, to je svakako iza nas i idemo dalje. Budu li se pojavile neke nove prilike, pokušat ćemo ih iskoristiti”, kaže predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak, prema transkriptu kojeg je objavio Yahoo! Finance. Brodnjak je ipak priznao kako je povratak na hrvatsko tržište gotovo nemoguć dok se ne postigne dogovor dviju vlada.

“Jednostavno ćemo se, u nadolazećem srednjoročnom razdoblju, s obzirom na činjenicu da se vrata hrvatskom tržištu čine zatvorena, usredotočiti na domaći teren, Sloveniju, i prije svega, postati još jači stručnjaci za zapadni Balkan. Razgovarali smo o našim željama da uđemo na posljednje tržište zapadnog Balkana na kojem nas nema, a to je albansko tržište”, kaže Brodnjak. Zaba i PBZ, podsjetimo, još čekaju povrat za “staru” osiguranu deviznu štednju koju su, nakon cesije s državom, isplatile štedišama umjesto hrvatske podružnice Ljubljanske banke.

Po toj osnovi povele su čak 14 parnica protiv njezine pravne sljednice – NLB-a. Posljednja presuda donesena je u siječnju 2024. godine kad je Europski sud za ljudska prava odbio zahtjev NLB-a za utvrđenje povrede prava na pošteno suđenje i mirno uživanje vlasništva zbog presuda hrvatskih sudova, čime je stavljena točka na dio parničenja koje traje od 1990-ih.

Neprirodna situacija

Brodnjak nije pojasnio zašto jednostavno ne plate te obveze čime bi im se otvorila situacija za ulazak na hrvatsko tržište, ali je odgovorio na pitanje planira li ući na hrvatsko tržište upravljanja imovinom.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Što se tiče interesa za hrvatsko tržište, ovo je za nas, kao što se uvijek govori, izuzetno važan most između Slovenije i zemalja Zapadnog Balkana, geografski i sentimentalno i kulturno, a nakon manje-više pomicanja režima granične kontrole na bosansku granicu i uvođenja eura kao sredstva plaćanja u Hrvatskoj, to je jedno tržište. Za nas je neprirodno da nam se ne dopusti igranje na ovom jednom tržištu.

Jednostavno neprirodno, pogotovo jer je, naravno, hrvatskim igračima dopušteno da neograničeno igraju na slovenskom tržištu. Ako pogledate prehrambeno-prerađivačku industriju, ona je ovdje pretežno u hrvatskom vlasništvu. Prisutni smo u poslovanju s leasingom i zadovoljni smo trendovima”, zaključuje Brodnjak.