Klijente banaka u Srbiji dočekao je drugi val poskupljenja naknada, koje su u pojedinim slučajevima skočile i tri puta. Val poskupljenja bankarskih usluga se nastavlja, a banke koje su propustile korigirati cjenike prošle godine, kada su kod većine skočile tarife i naknade, to su učinile sada, pišu Večernje novosti.

Naknade za vođenje računa, održavanje kartice, provizije za podizanje novca sa bankomata, mobilno i elektronsko bankarstvo, čekovi kao i drugi paketi koje nude, ovog ljeta će u pojedinim bankama, kako navodi list, poskupjeti i više od 200 posto.

Konkurencija ne pomaže
Poskupljenja bankarskih usluga obrazlažu se ulaganjima u modernizaciju i digitalizaciju. Mnogi vlasnici računa u bankama počeli su dobijvati obavijesti o novim cjenicima od 1. kolovoza.

Izdavanje serije čekova umjesto 200, sada je 400 dinara, vođenje računa skuplje je oko 80 posto, hitno izdavanje kartice je bilo besplatno, a sada stoji 400 dinara, dok je isporuka na kućnu adresu poskupila preko 15 puta.

Usprkos konkurenciji od 22 banke na tržištu, ponuda je slična, a mjesečno na razne naknade prosječni korisnik računa, kartica i elektronskih transakcija bankama ostavi najmanje 1000 dinara (8,5 eura). I to bez uračunatih kamata za kredite i dugove po karticama i dopuštenom prekoračenju.

Prema riječima generalnog tajnika Udruženja banaka Srbije Vladimira Vasića, banke nemaju određeno razdoblje kada mijenjaju cjenike, već to rade u skladu sa svojim procjenama i troškovima.

“Kriza koja je pogodila čitav svijet i udarila na sve segmente života nije mogla zaobići ni sektor bankarstva”, rekao je Vasić. Kako je naveo, poljuljani lanci opskrbe u cijelom svijetu utjecali su i na cijene hardvera i softvera, neophodne tehnološke opreme za razvoj suvremenih bankarskih sustava.

“Iza svih servisa za građane stoje velika ulaganja, pa je logično očekivati da će poskupjeti i naknade u skladu s velikim troškovima. IT oprema je poskupjela oko 30 posto, a skočila je i cijena rada ovih stručnjaka. Njihove plaće su višestruko veće od, recimo, zaposlenih na šalteru. Oko IT stručnjaka grabe se sve industrije, a neophodni su i u bankarstvu”, rekao je Vasić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I dalje ispod 2019.
Povećanje naknada možda pomogne da se tamošnji bankovni sektor vrati na predpandemijske razine profitabilnosti. Kako piše Politika, bankovni sektor Srbije poslovao je lani s dobiti.

Međutim, zarada im se još nije vratila na predpandemijske iznose. Banke su prošle godine, poslije oporezivanja, zaradile 49,3 milijarde dinara, odnosno 417,8 milijuna eura. U 2020., prvoj godini korone, dobit im je bila manja kao posljedica moratorija i visokih rezervacija i iznosila je 390 milijuna eura.

U 2019. kada su podnijele dio troška za konvertiranje stambenih kredita iz švicarskog franka u euro, zaradile su 530 milijuna eura, a godinu dana ranije rekordnih 600 milijuna eura.

Dok je neto prihod od kamata tek neznatno veći nego prije pandemije, najveći napredak u profitabilnosti bankovni je sektor učinio u segmentu naknada i provizija, koji je skočio 50 posto dosegnuvši 55,7 milijardi dinara.