“Ako ćemo djecu od malih nogu učiti da prepoznaju prilike s naglaskom na društvenu odgovornost, rješavanje društvenih problema, unaprjeđenje sustava ili novih pristupa i rješenja, izgradit ćemo društvo te nove generacije poduzetnika kojima će primarno težiti boljitku društva te generiranju društvene vrijednosti, a tek onda profita”, kažu iz Instituta za menadžment u Zagrebu koji je lani pokrenuo projekt Poduzetni limači.

Cilj projekta je da se kod djece vrtićke dobi i djece razredne nastave od 1. do 4. razreda osnovne škole kroz različite aktivnosti razvije poduzetnički duh te da ih se potakne na stvaranje pozitivnih promjena u društvu.

Program provode od listopada prošle godine suradnji s dječjim vrtićem Maksimir i osnovnom školom Silvije Strahimir Kranjčević u Zagrebu. Testna faza u dvjema odgojno-obrazovnim institucijama trajat će do ožujka, nakon čega će vidjeti što bi trebalo unaprijediti u programu.

Pilot program
Potom bi se s provođenjem programa krenulo i u drugim ustanovama, kojih je trenutačno desetak zainteresiranih. Radi se o ukupno 35 školskih sati, a edukaciju provode educirani treneri dva puta tjedno po 45 minuta, tijekom četiri mjeseca. Program se provodi u partnerskim institucijama u suradnji s učiteljicama i odgajateljicama kao mentorima.

“U ovom trenutku se svi zainteresirani mogu javiti. Kad završimo pilot program, evaluiramo napredak djece, te sukladno tome i revidiramo program, ponudit ćemo ga na provedbu vrtićima, školama, udrugama koje se bave edukacijom djece te zainteresiranim privatnim ustanovama koje ga žele provoditi. Za uspješnost provedbe programa Poduzetni limači iznimno je važno stvarati pozitivno okruženje uz podršku različitih dionika u sustavu”, pozivaju iz Instituta za menadžment.

Projekt Poduzetni limači vodio se istraživanjem “Poduzetnost i inicijativnost učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj: Populacijska perspektiva” koje su izradili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja.

Rezultati na uzorku od gotovo 17.000 učenika 4. i 8. razreda osnovnih škola u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu, pokazali su da je stanje s “poduzetničkim mindsetom” na izuzetno niskoj razini. Svega 2,1% ispitanih učenika ima poduzetni profil, dok 97,9% spada u nepoduzetne profile. Uočili su i pad sklonosti prema inicijativnosti i poduzetnosti.

U DV-u Maksimir i OŠ S.S.Kranjčević na razvoju ključnih poduzetničkih kompetencija rade odgojitelji, nastavnici i educirani treneri koji, kako tvrde, primjećuju kod djece napredak u motoričkim vještinama, rječniku, samopouzdanju, kao i da djeca češće daju kreativne i ideje za rješavanje neke situacije u svakodnevnom životu. To primjećuju i roditelji.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Djeca se na početku upoznaju s tipičnim osobinama poduzetnika i poduzetne osobe, osvještavaju poduzetničke osobine kod sebe i svojih prijatelja te kroz čitav program utječu na razvoj poduzetničkih osobina. Iskustveno prolaze kroz poduzetnički proces stavljajući se u ulogu poduzetnika koji sa svojim timom prepoznaje problem, iznalazi rješenja i stvara pozitivne promjene.

Nakon aktivnosti organiziranih oko poduzetničkog procesa, djeca sudjeluju u kreiranju svoje prve poduzetničke inicijative. Provode svoja rješenja u djelo i na svom vlastitom poduzetničkom projektu uviđaju kako poduzetnici stvaraju novu vrijednost i da poduzetnici zaista jesu nosioci pozitivnih promjena koje ne moraju nužno biti usmjerene prema zadovoljenju osobnih, već i društvenih ciljeva”, pojašnjavaju iz Instituta za menadžment.

Uče kroz igru
Uče i vještine javnog nastupa i smišljaju prezentacije poduzetničkih projekata. Nakon aktivnosti edukatori vode dnevnik rada u kojemu bilježe opažanja za svako dijete pojedinačno i opažanja s provedenih aktivnosti. Djeca evaluiraju same sebe, ali i edukatore, ocjenjujući zalaganje, trud i sudjelovanje, te aktivnosti i sadržaj radionica.

Iz Instituta kažu da djeca najbolje reagiraju na aktivnosti u kojima se susreću s osobama i problemima iz stvarnog života.

“Primjerice posjet poduzetnice Ive Kumić koja izrađuje plišane igračke iz dječji crteža ili posjet azilu Dumovec u kojem su djeca mogla iskustveno naučiti i doznati puno toga o načinu života napuštenih životinja, i tako prepoznati i razvijati osjećaj empatije u sebi.

Osim toga, djecu najviše raduju one aktivnosti u kojima uče kroz igru, praktični rad, rad u grupama, neki oblik fizičke aktivnosti i slično. Najvažnije je usmjeriti fokus na djecu i njihovom aktivnom uključivanju, a što manje frontalnog rada edukatora”, ističu.

Projekt Poduzetni limači podržali su i sveučilišni profesori, ali i poduzetnici s kojima Institut za menadžment trenutno razgovara o modelima suradnje u kojima bi oni sami sufinancirali edukaciju djece.