Tri neovisna istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju kako opterećenost njihovih studenata kreditima utječe i na razvoj inovativnosti i novih tvrtki. Većina studenta po završetku prestižnih američkih škola ne otvara nove kompanije ili viskotehenološke startupove već prihvaća dobro plaćene poslove u financijskom sektoru ili velikim dobrostojećim kompanijama kako bi mogli otplatiti kredite kojima su financirali svoje školovanje. Istraživanja također pokazuju kako osnivači uspješnih startupova iz Silicijske doline češće dolaze s manjih, javnih sveučilišta nego prestižnih skupih škola, piše internetska stranica www.wadhwa.com. Zanimljiv je i podatak kako su uspješni doseljenici često završili manje poznata državna sveučilišta u svojim zemljama.

Primjeri doseljenika

Prvo istraživanje bavilo se s 317 doseljenika koji su u SAD-u osnovali tehnološke startupove. Iako se očekivalo kako je većina osnivača svoje obrazovanje stekla na prestižnim sveučilištima poput Indijskog instituta za tehnologiju (IIT) ili kineskog Fudan sveučilišta pokazalo se kako je dvostruko veći broj osnivača uspješnih statupova obrazovanje steklo na javnom sveučilištu u Delhiju nego na IIT-u.

A gotovo svi drugi osnivači starupova iz Indije pohađali su manje razvikana sveučilišta u Bombaju. Slično je stanje i među kineskim osnivačima koji su većinom svoje diplome stekli na sveučilištima u Šanagju i Tianjinu, a izrazito mali broj na prestižnom Fudan sveučilištu. Rezultati prvog istraživanja bili su povod provođenju sličnog među američkim osnivačima uspješnih tehnoloških startupova, navodi se na internetskoj stranici, www.wadhwa.com. Drugo istraživanje provedeno je na uzorku od 628 osnivača startupova rođenih u SAD-u, a koji su pohađali 287 različitih sveučilišta. Tako je u drugom istraživanju bilo zastupljeno gotovo svako veliko sveučilište iz SAD-a.

Rezultati su pokazali da je deset najboljih sveučilišta prema obrazovnom, ali i cijenovnom kriteriju završilo svega 19 posto osnivača stratupova. Pokazalo se i da su prestižna sveučilišta iz Ivy Leaguea (osam najboljih svečilišta iz SAD-a – sveučilište Brown, sveučilište Columbia, sveučilište Cornell, sveučilište Dartmouth, Harvard, Princeton, sveučilište Pennsylvanija, i Yale), koje završi samo 1,6 posto američkih studenata u ovom istraživanju zastupljena s osam posto osnivača.  To je ukazalo na činjenicu kako je 81 posto osnivača uspješnih tehnoloških startupova u SAD-u pohađalo “obična” manje poznata, ali i jeftinija sveučilišta za koja nisu potrebni skupi studentski krediti. U trećem istraživanju proučavano je obrazovanje koje su stekli osnivači 549 uspješnih kompanija u raznim brzorastućim industrijama. Među njima je udjel onih s prestižnog Ivy Leaguea još manji, svega 6 posto.

Također, oni koji su pohađali MBA programe osnivaju tvrtke puno ranije, u razdoblju od 13 godina nakon završetka školovanja. Oni koji su dobili visokošolsku diplomu osnivaju tvrtke u razdoblju od 17 godina, a oni s doktoratom u razdoblju od 21 godine po završetku školovanja. Najbrže tvrtke osnivaju oni koji završavaju MBA programe tehnološkog i računalnog smjera, pokazuje treće istraživanje.  Ipak podaci iz istraživanja ukazuju kako je visoko obrazovanje put ka većoj zaradi. Naime, prosječna godišnja plaća u startupovima iz istraživanja iznosila je oko 5,7 milijuna dolara, a tvrtke su u prosjeku zapošljavale 42 radnika.

Ali osnivači koji su završili Ivy League sveučilišta ostvarivali su godišnje plaće od 6,7 milijuna dolara i zapošljavali su u prosjeku 55 radnika. Nasuprot njima oni koji su osnivali startupove nakon završetka srednje škole ostvaruju prosjek godišnje plaće od 2,2 milijuna dolara i zapošljavaju oko 18 radnika. To je ukazalo na činjenicu kako možda odabir sveučilišta nije toliko važan, ali visoko obrazovanje jest.

Cijene se diplome

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Mladi poduzetnici u istraživanjima također su napomenuli kako izrazito cijene svoje diplome. Oko 70 posto onih s visokim obrazovanjme napomenulo je kako cijeni stečeno znanje i diplomu. Kod onih s prestižnih sveučilišta taj broj je još veći, njih čak 86 posto cijeni svoju diplomu. Iznenađujuć je i podatak kako svega 18 posto poduzetnika iz istraživanja misli da je važan stečeni socijalni kapital (networking). Poruka iz sva tri istraživanja je da ako želite postati poduzetnik nemojte biti bez diplome, ali odaberite sveučilište koje odgovara vašim platežnim mogućnostima jer inače ostajete u dugovima i prihvaćate poslove koji vam omogućuju vraćanje duga, a ne razvoj vlastitih ideja i poduzetništva, navodi se na internetskoj stranici www.wadhwa.com.

Odluke hrvatskih studenata

Portal Srednja.hr u suradnji s partnerima, Visokim učilištem Algebra, HTC-om i Lantea grupom, proveo je prije dva mjeseca dosad najveće istraživanje o odlukama i namjerama maturanata prilikom upisa na fakultete i visoke škole. Pet tisuća maturanata i brucoša izjasnilo se o zadovoljstvu s odabirom svoje karijere, željama u daljnjem obrazovanju i planovima za budućnost. Najzanimljiviji zaključak istraživanja je da gotovo polovica ispitanih studenata koji su prošle godine upisali fakultet, razmišlja o promjeni studija, dok bi svaki peti sigurno odabrao nešto drugo da može ponovno birati. Također, 48 posto ispitanih studenata i učenika smatra da većina samo želi što lakše doći do diplome, neovisno o stečenim znanjima i kompetencijama te smatra da je to glavni razlog zbog kojeg više mladih ne želi studirati tehničko i prirodno područje. Maturanti prilikom odabira studija najviše cijene mišljenje poznanika koji rade u struci, a oni koji se vode savjetima roditelja u velikom broju budu nezadovoljni upisanim studijem, pokazuje istraživanje. Unatoč činjenici da su mladi prilično samosvjesni prilikom odabira fakulteta, ipak značajno raste utjecaj poznanika, obitelji, prijatelja i profesora – analiza pokazuje da je najkorisnije slijediti savjete pojedinaca koji već rade u struci kojom se žele baviti, a da savjeti roditelja mogu biti i prilično neobjektivni.