Prošla godina na tržištu nekretnina će se pamtiti prije svega po rastu cijena stambenih nekretnina, pogotovo u zadnjem kvartalu.
Na porast cijena stanova utjecalo je nekoliko faktora, među ostalim državne subvencije i nedostatak kvalitetnih novih nekretnina. Na skok najamnina utječe pak turizam, davanje stanova u kratkoročni najam, zbog čega je na tržištu sve manje stanova za podstanare u dugoročnom, “klasičnom” najmu, piše portal Prvi plan.
Rast cijena stanova prate i sve skuplje najamnine, što je samo zaoštrilo vječnu dilemu isplati li se više kupiti stan ili biti podstanar.
Na porast cijena stanova utjecalo je nekoliko faktora, među ostalim državne subvencije i nedostatak kvalitetnih novih nekretnina. Na skok najamnina utječe pak turizam, davanje stanova u kratkoročni najam, zbog čega je na tržištu sve manje stanova za podstanare u dugoročnom, “klasičnom” najmu, piše portal Prvi plan.
Rast cijena stanova prate i sve skuplje najamnine, što je samo zaoštrilo vječnu dilemu isplati li se više kupiti stan ili biti podstanar.
Ove godine se očekuje nastavak rasta cijena stanova zbog nedostatne ponude na tržištu i mogućnosti povoljnog financiranja njihove kupnje. Velik broj banaka nudi, naime, stambene kredite s efektivnom kamatnom stopom nižom od četiri posto (na eurske kredite). S obzirom na to da su stambeni krediti dugoročni, postoji velik rizik rasta kamata u budućnosti, što u konačnici može značajno poskupiti kredit.
Nešto sigurniji su krediti s kombiniranim stopama, ali su onda i kamate nešto više. Krediti s fiksnim stopama su najskuplji, a kamate na te kredite kreću se iznad četiri posto.
Što kaže računica
Kao primjer izračuna Prvi plan uzeo je stan od 50 kvadrata u Zagrebu. Ako bi se za njegovu kupnju uzeo kredit s kombiniranim kamatnim stopama po trenutno najnižoj kamati na tu vrstu kredita (3,42 posto), s rokom otplate od 30 godina, morao bi se uzeti kredit u iznosu od 98.000 eura, pod pretpostavkom prosječne cijene od 1.960 eura. Nakon otplate, ukupna cifra otplaćenog kredita bi se popela na 156.852 eura jer bi na ime kamate banci trebalo platiti 58.852 eura. Mjesečni anuitet po tom kreditu iznosi 436 eura.
Kada bi isti takav stan uzeli u najam, po aktualnim cijenama (634 eura mjesečno), godišnje bi trebali platiti 7.608 eura, što za razdoblje od 30 godina iznosi 228.240 eura. No, cijena najma nije jedini trošak. Podstanari moraju računati i na depozit, kojeg traži sve više iznajmljivača, najčešće u iznosu još jedne najamnine te na agencijsku proviziju također u iznosu mjesečne najamnine, uvećane za PDV.
Najam ili kredit?
Upravo zbog velikog pada kamata na stambene kredite, mnogi računaju da im je isplativije kupiti stan, pogotovo kada uspoređuju visinu najamnine i kreditnog anuiteta. Iz iskustva agenata za nekretnine, većina najmoprimaca unajmljuje stanove za koje su spremni izdvojiti oko 500 eura mjesečno. Iznad te granice ljudi češće počinju razmišljati o kupnji vlastite nekretnine, računajući da taj novac nije bačen u vjetar i da će vrijednost nekretnine za deset ili 20 godina biti daleko veća nego u trenutku kupnje.
Detaljniju analizu pročitajte OVDJE.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pitanje za autora članka:
A zašto mi, molim vas, treba agencija, ako želim unajmiti stan, da tim parazitima moram platiti jednomjesečnu najamninu + porez od 25 %??? Dajte mi to suvislo objasnite!!! Please!
tip-top:
“gradnja i troškovi iznose maksimalno 1300 eurića”.
Ako ne računamo cijenu zemljišta (cijena istog ovisi, jasno o lokaciji) sama gradnja, uključujući sve troškove (projekt, komunalije, itd) ne može koštati više od 650 – 700 € po m2! NE MOŽE!!!!!
Mirza Džomba, bivši rukometaš, sagradio je na Krku dvije kuće sa po 6 apartmana. Došla firma iz Slavonije, montirali dizalicu, i sve mu izgradili, do “ključ u ruke” za 570 €/m2 !!! I plus: uredili i ozelenili okoliš, sve u toj cijeni!
Uostalom, evo pročitaj ovo:
https://www.jutarnji.hr/domidizajn/savjeti/koliko-stoji-gradnja-kuce/5142960/
ove godin epala je prodaja stanova za 40 posto kako kaže zavod za statistiku. prema tom esve ovo što se danas gradi neće biti prodano. realna cijena novih stanova je maksimalno 2 tidsuće eurića za A energetsk iraztred. stari stanovi se prodaju za cca 1400 – 1500 eura. drugo su tražene cijene koje su nerealne jer gradnja i troškovi iznose maksimalno 1300 eurića.
Bio lani podstanar u Zg. Placao 400 eura za 76 kvadrata. Nakon mene dosli drugi za 450 eura. Kvart cvjetno naselje, stan potpuno namjesten.
Ovaj clanak kao da je pisala agencija za prodaju stanova 😉
Kad uracunas koliko Hrvatska ima godisnji pad broja stanovnika (manje rođenih, vise umrlih i broj odseljenih), kako je moguce realno ocekivati rast cijena dugorocno?
Kolika ce biti cijena kvadrata za 5 godina? Mogli bi imati oko 100.000-200.000 manje stanovnika nego sada.
Kolika ce biti cijena kvadrata za 10 godina?
Mogli bi imati mozda manje i od 200.000-400.000 stanovnika.
Gdje se to može tako mali stan izdati za 634,00 €? Osim toga, ako kupuješ stan plaćaš i pričuve, održavanje ili kisliš da s eza 30 godina ništa neće trebati popravljati niti renovirati? Hoću reći, računica je puno kompleksnija. Te, ako kupiš nekretninu, jednostavno više nisi fleksibilan, recimo da ideš za poslom.
Sve vise, minimalna cijena je 500eur za ista sto nije sobica. U dobrim kvartovima, ide i vise. Kad dodas rezije, trebas cijelu placu samo za to.
Cijene u ZG su danas sve blize mnogim mjestima u Z Europi, iako je prosjecna placa daleko ispod minimalca u ikojoj od tih zemalja.
Kupnja se isplati na dugi rok, ako se selis stalno, platis jako puno u renti. Ja sam sebi racunao u DE, ici cu u kupnju, iako mi je vise nego renta, ali kratak kredit, i nosim bez problema i sam. Kamata je takva da je novac prakticno besplatan.
Uključite se u raspravu