Sjeverna Makedonija je vodeća u Europi po potrošnji cigareta. Polovica odraslih u Makedoniji (48,4%) puši, što je daleko iznad prosjeka EU za korištenje duhana (29%).

Prosječan Makedonac popuši 20 cigareta dnevno, a osim ove ovisnosti, država ima najnižu cijenu cigareta u regiji i Europi – 1,7 eura za kutiju od 20 cigareta.

Kao zemlja koja ima najniže cijene cigareta u regiji i Europi, čini se da je duhan lako dostupan svima. Čini se da su zabranu pušenja, koja je najrigoroznija na snazi od 2010. do 2018., svi zaboravili.

Barovi i noćni klubovi
Cigarete su se vratile na velika vrata u barove, noćne klubove, restorane, a za njima ne posežu samo mlađi, već i građani od 45 do 54 godine postaju sve ovisniji, piše Deutsche Welle. U razdoblju kada su inspektori ponovno pokucali na vrata mnogih kako bi ih podsjetili na zabranu pušenja u zatvorenim prostorijama, think-tank Analitika za DV ističe da postoji niz mjera koje bi mogle smanjiti ovisnost Makedonaca o duhanu, a ujedno bi se s vremenom osjetili učinci dodatnog slijevanja novca u državni proračun od trošarina.

Inspektori Državne tržišne inspekcije (DPI) nedavno su izvijestili da su u pet dana, (od 10. do 14. siječnja), obavili ukupno 200 nadzora diljem zemlje, pri čemu su izrekli 56 kazni za pušenje u zatvorenim objektima.

Ovaj podatak samo potvrđuje da se puši posvuda i rijetko tko poštuje zakone, a još manje se vodi računa o zdravlju nepušača. Kontrole su provedene zbog sve učestalijih dojava građana o pušenju u javnim prostorima. Prema zakonima, pušenje je dozvoljeno samo izvan poslovnog objekta (terasa, ljetna bašta i sl.).

Za nepoštivanje članaka 2. i 3. Zakona o zaštiti od pušenja predviđena je novčana kazna od 2.000 do 4.500 eura za pravnu osobu, od 500 do 1.000 eura za odgovornu osobu i novčana kazna od 100 do 300 eura. Da se kontrole redovito provode i da se izriču kazne, učinci zakona vjerojatno bi bili drugačiji.

Građani smatraju da se ovisnost može suzbiti ako se smanji ako se zakonom zabrani prodaja duhanskih proizvoda i pušenje, ali i ako se poskupe cigarete. Analitike pokazuju da je potrebno vratiti primjenu Zakona o zaštiti od pušenja 2010. godine, jer je uvođenjem zabrane pušenja u svim javnim zatvorenim prostorima značajno smanjena potrošnja cigareta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“To potvrđuje činjenicu da su politike kontrole duhana važne odrednice konzumacije duhanskih proizvoda”, ističe Bojana Mijović Hristovska iz Analytice. Analize ovog think-tanka, koji je zajedno sa Sveučilištem Illinois u Chicagu proveo veliko regionalno istraživanje o korištenju duhana, već 2020. godine pokazale su da je zemlja lider u regiji po potrošnji cigareta po najnižoj cijeni i jako se malo radi na prevladavanju problema pušenja, bez obzira radi li se o zakonskim rješenjima, povećanju trošarina ili kampanjama za podizanje svijesti građana.

Prosječna cijena kutije cigareta u Sjevernoj Makedoniji je 1,7 eura, u regiji jugoistočne Europe oko 2,1 euro, dok je na europskoj razini 4,9 eura, što potvrđuje činjenicu da se radi o zemlji s najnižim cijenama cigareta u regiji..

Ilegalna trgovina
Analytica i dalje drži da je oporezivanje duhana jedan od najučinkovitijih alata za smanjenje potrošnje duhana (povećanje trošarina rezultira smanjenjem potrošnje duhana u svim zemljama JIE) te će rezultirati snažnim povećanjem javnih prihoda u proračunu.

“Makedonija ima najmanji porezni teret u regiji – 71,9 posto, dok bi prema WHO-u porezni teret trebao biti 75 posto.” Istraživanje pokazuje da se povećanjem cijena duhanskih proizvoda za 50% (i trošarina za 94,8%) potrošnja istih može smanjiti za 19,2%, dok se istovremeno prihodi od trošarina na duhanske proizvode smanjuju. povećat će se za oko 100 milijuna eura”, kaže Hristovska za DV Mijović Time bi se dodatno uštedjelo u zdravstvenom sustavu.

Povećanje trošarina neće imati socijalno regresivnu dimenziju, pri čemu će dodatno porezno opterećenje puno više snositi bogatiji. Sjeverna Makedonija ima najnižu stopu (1,8 posto) ilegalne trgovine cigaretama u regiji. Samo jedna od 10 cigareta kupuje se na crnom tržištu.