Od Rockefellera i Carnegieja do Gatesa i Bransona, najbogatiji ljudi daju velik doprinos obrazovanju i znanosti. Prema magazinu Nature.com, znanost, tehnologija i medicina pristojno prolaze u raspodjeli donacija jer na njih otpada između 7 i 8% ukupnih dobrotvornih davanja. Samo u SAD, znanstvena istraživanja primaju približno 1,2 milijarde dolara godišnje od dobrotvornih zaklada, ne računajući privatne donacije. Području zdravstva zaklade daruju još više, oko 3,4 milijarde dolara godišnje. Iduće godine napunjava se stoljeće od utemeljenja Carnegiejeve njujorške korporacije (Carnegie Corporation of New York), jedne od najstarijih i najutjecajnijih svjetskih zaklada. Proklamirani je cilj Korporacije “unapređenje i širenje znanja i razumijevanja” kroz financijsku pomoć školama i fakultetima, a početna donacija koju joj je Andrew Carnegie dodijelio od 125 milijuna dolara odgovara današnjem iznosu od više milijardi današnjih dolara.

Za sve je kriv Carnegie
Dijete siromašnih škotskih doseljenika u SAD, Carnegie (1835.-1919.) postao je utjecajan poduzetnik na području čelične industrije. Zagovarao je filozofiju da su bogataši obavezni odricati se dijela svog imetka za opće dobro, a sam je za to postao najbolji primjer. Nakon umirovljenja, godine 1902. pokrenuo je Carnegiejevu ustanovu za financiranje znanstvenih istraživanja i mirovinskih fondova za nastavnike, doniravši joj 10 milijardi dolara. Do 1911. darovao je 43 milijuna dolara za javne knjižnice i preko 110 milijuna u druge svrhe. Preostalih 150 milijuna dolara od prodaje svoje kompanije Carnegie Steel Company namijenio je tada najvećoj svjetskoj zakladi, koja i danas djeluje. Neobično ime za zakladu, Korporacija, odabrao je zato što je bio iskoristio sve raspoložive tipične nazive za dobrotvorne ustanove koje je utemeljio ranije.

Svojim je aktivnostima Korporacija značajno unaprijedila dostupnost informacija i znanja građanima i vladi. Po smrti utemeljitelja 1919., Korporacija je podržala brojne znanstvene projekte, osnovala centre za specijalizaciju u prirodnim i društvenim znanostima i darovala velike iznose američkoj Nacionalnoj akademiji znanosti, Nacionalnom uredu za ekonomska istraživanja i Zavodu za prehrambena istraživanja. Iduće se godine navršava i 120 godina od otvorenja Carnegie Halla, jedne od najuglednijih svjetskih pozornica za klasičnu i popularnu glazbu u kojoj se godišnje se izvodi oko 250 predstava. Nakon Carnegieja, na filantropsku je scenu stupio legendarni John Davison Rockefeller, čija je dobrotvorna aktivnost dotakla i Hrvatsku. Rockefeller (1939.-1937.) je bio naftni tajkun, koji je bogatstvo stekao vodeći svoju tvrtku Standard Oil od osnutka 1870. do umirovljenja 1897. Kako se povećavala važnost nafte i prerađevina, bujalo je i njegovo bogatstvo te je Rockefeller postao prvi Amerikanac “težak” milijardu dolara. Forbes ga je prolgasio najbogatijim čovjekom svih vremena, jer bi danas vrijedio 663,4 milijarde dolara.

Rockefellerova pomoć hrvatskom zdravstvu
Nepušač i antialkoholičar, dugovječni je magnat zadnjih 40 godina života posvetio dobrotvornom radu, prema kojemu je imao afinitet od mladenaštva. Darovao je male svote novca čim je počeo zarađivati kao pomoćnik u baptističkoj crkvi, a kako je raslo njegovo bogatstvo, rasla je i velikodušnost. Nadahnut esejem Andrewa Carnegieja iz 1889. o potrebi davanja siromašnima, Rockefeller je te godine darovao prvi od 35 milijuna dolara čikaškom sveučilištu, a 1901. je u New Yorku utemeljio Rockefellerov zavod za medicinska istraživanja, danas Rockefellerovo sveučilište. Njegovo je krunsko djelo utemeljenje Rockefellerove zaklade 1913., koja je do Drugog svjetskog rata darovala inozemstvu više no američka vlada u istom razdoblju. Do danas je dodijelila 15 milijardi dolara tisućama korisnika u svijetu, čime su se najviše okoristile znanstvene, medicinske, obrazovne i umjetničke institucije. Zahvaljujući donacijama Rockefellerove zaklade, prehrambena se industrija razvila u brojnim zemljama pogođenima glađu, a medicina je pronašla lijek za žutu groznicu, malariju i parazita rudarsku glistu. Zaklada je podržavala razvoj škola za javno zdravstvo širom svijeta, uključujući Hrvatsku. Od sredstava dobivenih od Rockefellerove zaklade u Zagrebu je 1925. podignuta zgrada Škole za medicinske sestre u Mlinarskoj ulici, a dvije godine kasnije dvije velike zgrade u kojima su smješteni Higijenski zavod (danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo) i Škola narodnog zdravlja. Krupne zasluge za dobivanje donacija imao je glasoviti hrvatski zdravstveni radnik i suosnivač Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Andrija Štampar (1888.-1958.), povezavši se s Rockefellerovom zakladom. Štampar je, kao ravnatelj Odjela za javno zdravstvo Kraljevine Jugoslavije pokrenuo preko 250 zdravstvenih ustanova, od domova zdravlja do istraživačkih institucija.

Gates i Buffet postavljaju primjer
Ušavši u sukob s režimom kralja Aleksandra, smijenjen je s ravnateljskog mjesta te se okrenuo međunarodnom zdravstvu. Činjenicu je da su bogataši koji su uspjeli vlastitim naporima skloniji darivanju potvrđuju Bill Gates i Warren Buffet. Gates, suosnivač i bivši predsjednik Microsofta, povukao se iz biznisa i posvetio pomaganju putem Zaklade Billa i Melinde Gates, čiji su ciljevi unapređenje obrazovanja u SAD i podizanje zdravstvenog i životnog standarda širom svijeta. To je najveća privatna zaklada u svijetu, sa zadužbinom od blizu 40 milijardi dolara. Gates je iznio inicijativu da svaki milijarder daruje pola svog bogatstva u dobrotvorne svrhe, a njegovojse inicijativi odazvalo 30 milijardera, uključujući medijskog mogula Teda Turnera i Davida Rockefellera, unuka legendarnog “oca svih tajkuna”, Johna Rockefellera. Uvjerljivo najveći dio sredstava s kojima računa, Gatesova zaklada može zahvaliti Buffetu. Predsjednik Berkshire Hathawaya se pod stare dane zavjetovao darovati Gatesovima povijesni rekord od 31 milijardu dolara. Buffet je dodijelio milijarde i zakladama unutar svoje obitelji, koje podupiru ciljeve poput očuvanja vrsta i poboljšanja reproduktivnog zdravlja. Gatesov partner u osnivanju Microsofta Paul Allen je 1986. pokrenuo Obiteljsku zakladu Paul G. Allen, koja u dobrotvorne svrhe izdvaja oko 30 milijuna dolara. Između ostalog, donirao je sredstva za knjižnicu i glazbenu školu na Vašingtonskom državnom sveučilištu na kojem je studirao. Podario je 100 milijuna dolara za Zavod za moždanu znanost, kojemu je glavni cilj proučavanje i liječenje neuroloških poremećaja, a 14 milijuna dolara je usmjerio u Centar Paula G. Allena za računalnu znanost.

Financijski čarobnjak Bernard Osher ubrizgao je 700 milijuna dolara u zakladu koja nosi njegovo ime, a u korist visokog obrazovanja, medicine i umjetnosti na području San Francisca i savezne države Maine na Istočnoj obali. Biotehnološki magnat Alfred Mann, osnivač 11 biomedicinskih kompanija i težak 2,2 milijarde dolara, namijenio je svoje cjelokupno bogatstvo istraživanjima na području biomedicine. Poduzetnik zaslužan za pacemakere Pacesetter, inzulinske pumpe Minimed, prostetičke mrežnice Second Sight i umjetne pužnice sada se posvetio razvoju izulina koji bi se uzimao inhaliranjem te istraživanju raka. Michael Dell, osnivač informatičkog diva Dell Computersa, s 19 je godina još planirao biti liječnik, no napustio je Teksaško sveučilište i prešao na prodaju računalne opreme. Do 40. rođendana izgradio je bogatstvo od 20 milijardi dolara i osnovao Zakladu Michaela i Susan Dell, koja je od 1999. poklonila 1,2 milijarde dolara obrazovnim ustanovama. Njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg, osnivač tvrtke Bloomberg LP za financijsko savjetovanje, svake godine daruje 140 milijuna dolara za obrazovanje, javno zdravstvo, umjetnost i javne službe u New Yorku. Daleko najveće donacije za znanost i tehnologiju potječu iz Sjedinjenih Država. Iako milijardera ima i drugdje, iznosi koje doniraju dobrotvornim ciljevima znatno su niži. Na škrtost australskih bogataša žali se bivši direktor Microsofta Australia, Daniel Petre, koji je izračunao da ukupne donacije tamošnje elite iznose manje od 1% njihove godišnje zarade. U nastojanju da promijeni trend, od 1999. svake godine daruje 650.000 dolara obrazovnim ustanovama putem svoje Zaklade Petre.

Svijet zaostaje za SAD-om
U Australiji i Oceaniji prednjači australski prijevoznički magnat Greg Poche, koji je 2005. postavio rekord u visini donacije u ovom dijelu svijeta s 25 milijuna dolara radi utemeljenja Zavoda za melanom. U međuvremenu je istoj ustanovi darovao još šest milijuna. U apsolutnim su iznosima nešto izdašniji indijski tajkuni. Sunil Mittal, predsjednik indijskog telekomunikacijskog kolosa Bharti Enterprisesa, 2000. je osnovao Zakladu Bharti, doprinijevši joj 22 milijuna dolara. Pod vodstvom Sunilovog starijeg brata Rakesha, ova zaklada naglasak stavlja na obrazovanje, a Satya Bharti školski program pokriva 17.000 djece i 600 nastavnika u 158 škola. Pored toga, Zaklada Bharti je ustrojila tehnološke i telekomunikacijske fakultete u New Delhiju i Bombaju i financirala 26 računalnih centara i 100 knjižnica. Anil Agarwal, predsjednik rudarske kompanije Vedanta Resources, obećao je milijardu dolara za izgradnju novog sveučilišta u siromašnoj saveznoj državi Orissa. Uz to, planira utemeljiti istraživačke centre za bio i nanotehnologiju i alternativnu energiju. Prvi studenti bi u Agarwalovo sveučilište trebali kročiti nagodinu. Kineski bogatuni još su velikodušniji, no njihove su donacije zadnjih godina u najvećoj mjeri namijenjeni ublažavanju posljedica katastrofalnog potresa u Sičuanu, a manje znanosti i tehnologiji. Cho Tak Wong, utemeljitelj proizvođača automobilskih dijelova Fuyao Glass, obavezao se darovati 450 milijuna dolara, 70% svog bogatstva, u široku lepezu ciljeva, među kojima je obrazovanje. Huang Rulun, ulagač u hotele i nekretnine, 2007. je za obrazovanje i pomoć starijima darovao 40 milijuna dolara. Od japanskih mogula, znanost ima najviše koristi od Shojia Uehare, bivšeg predsjednika najveće japanske farmaceutske kompanije Taisho Pharmaceuticala. Jedna od njegovih dvaju zaklada troši 20 milijuna dolara godišnje na financiranje medicinskih istraživanja i slanje japanskih intelektualaca na rad u inozemstvu.

Johns Hopkins

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Tko je bio čovjek prema kojem su nazvane bolnice
Jedan od najranijih velikih dobrotvora bio je baltimorski poduzetnik i ulagač Johns Hopkins. Prije no što je 1873. preminuo bez nasljednika, odredio je da njegovo bogatstvo od sedam milijuna dolara ima biti namijenjeno osnivanju obrazovnih institucija. Bila je to dotad najveća donacija u korist obrazovanja, a njena je vrijednost desetke puta veća u današnjim dolarima uzme li se u obzir inflacija. Do kraja 19. stoljeća, pokrenut je niz ustanova koje nose njegovo ime, uključujući danas čuvene Bolnicu Johnsa Hopkinsa i Sveučilište Johnsa Hopkinsa.

Najdarežljivije zaklade u korist znanosti i tehnologije u SAD

Dvije prvoplasirane zaklade gotovo su izjednačene po davanjima.
1. Zaklada Gordona i Betty Moore 91,8 milijuna dolara
2. Zaklada Billa i Melinde Gates 91,6 milijuna dolara
3. Zaklada Davida i Lucille Packard 36,3 milijuna dolara
4. Zaklada Johna i Catherine MacArthur – 31,5 milijuna dolara
5. Zaklada Roberta Welcha 24,2 milijuna dolara

Rang lista znanstvenih područja po visini donacija u SAD

Medicina redovno privlači najviše donacija zaklada.
1. Medicinska istraživanja 708 milijuna dolara
2. Opća i interdisciplinarna znanost 280 milijuna dolara
3. Fizika 123 milijuna dolara
4. Znanosti o životu 122 milijuna dolara
5. Tehnologija 82 milijuna dolara