Kad se govori o digitalnoj transformaciji, kulturna baština rijetko se spominje u istom kontekstu s tehnologijom. Ipak, upravo je Šibenik pokazao da spoj tradicije i inovacije može biti više od turističkog slogana. Na trima šibenskim tvrđavama – sv. Mihovilu, sv. Ivanu i Baroneu – uvedena su rješenja koja povijesne spomenike pretvaraju u pametne tvrđave, modele održivog upravljanja kulturnim prostorom.
Projekt koji su zajednički pokrenuli Tvrđava kulture Šibenik i A1 Hrvatska pokazuje kako se digitalna rješenja mogu integrirati u kulturnu infrastrukturu bez narušavanja njezine autentičnosti. Riječ je o sustavima za praćenje okolišnih parametara, pametnom gospodarenju otpadom i biokompostiranju – tehnologijama pomoću kojih kulturni lokalitet postane ekološki odgovoran i tehnološki napredan.
„A1 Hrvatska kontinuirano razvija pametna rješenja koja doprinose kvaliteti života u zajednicama, bilo da je riječ o gradovima, općinama ili kulturnim lokalitetima. U suradnji s Tvrđavom kulture Šibenik pokazali smo kako se tehnologija može uklopiti u same temelje kulturne baštine i doprinijeti njezinoj digitalnoj tranziciji i dugoročnoj održivosti“, kaže Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja u A1 Hrvatska.
Baština koja upravlja sobom
Pametne tvrđave funkcioniraju kao mali ekosustavi. Na sve tri postavljen je sustav koji u stvarnom vremenu mjeri kvalitetu zraka i razinu buke. Podaci su dostupni posjetiteljima putem devet digitalnih ekrana, što dodatno otvara prostor transparentnosti i edukacije. Uz to, instalirano je šest pametnih spremnika za otpad – tri na Tvrđavi sv. Mihovila i tri na Baroneu – dok Tvrđava sv. Ivana ima vlastiti komposter koji biološki otpad pretvara u sirovinu za daljnju upotrebu. Tako ove kulturne ustanove više nisu samo čuvari baštine, nego i aktivni sudionici u održivom razvoju.
„Uveli smo rješenja koja unapređuju način na koji upravljamo tvrđavama i čine ih održivijima. Projekt GIFTSnet, financiran iz programa Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027., omogućio nam je da kulturnu baštinu ne samo očuvamo, već i obogatimo inovativnim tehnologijama. Time stvaramo primjer dobre prakse za druge kulturne ustanove“, objašnjava Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik, kako digitalizacija postiže dugoročnu održivost kulturnih prostora.
Kultura kao dio zelene tranzicije
Europa sve snažnije povezuje kulturnu politiku i zelenu agendu. Održiva kulturna infrastruktura postaje dio šire strategije borbe protiv klimatskih promjena. U tom kontekstu, šibenske tvrđave pokazuju kako kulturni sektor može konkretno doprinositi ciljevima održivog razvoja, a A1 Hrvatska, s iskustvom u razvoju pametnih rješenja za gradove i općine, ponosan je partner takvog projekta.
„Pametni spremnici za otpad, komposter, digitalni ekrani te sustavi za praćenje kvalitete zraka i buke dokaz su da tehnologija može biti saveznik kulture,“ dodaje Staničić. Ta suradnja stvara novu vrstu partnerstva između telekomunikacijskog sektora i javnih ustanova, u kojoj tehnologija postaje produžetak kulturne infrastrukture, a ne samo komercijalna usluga.
Model za budućnost Dok se gradovi digitaliziraju u sklopu “smart city” koncepata, Šibenik nudi mikro-verziju tog pristupa i pokazuju kako se unutar kulturnog sektora i povijesni prostori mogu uključiti u digitalnu i zelenu tranziciju bez gubitka identiteta. Tvrđave su istodobno turistička atrakcija, povijesni simbol i sada – platforma za prikupljanje i razmjenu podataka. Ti podaci, od buke do kvalitete zraka, stvaraju novu razinu odgovornosti prema zajednici; posjetitelj ne dolazi samo “vidjeti” prošlost, nego razumjeti i sadašnjost prostora u kojem boravi.
Kombinacija tehnologije i baštine otvara i gospodarski potencijal. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu kulturnih objekata mogu se promatrati kao oblik pametnog upravljanja javnim resursima, jer smanjuju troškove, potiču energetsku učinkovitost i stvaraju dodatnu vrijednost kroz posjetiteljsko iskustvo.
Lekcija iz Šibenika
U trenutku kad mnoge institucije diljem Europe traže načine kako odgovoriti na klimatske izazove, projekt pametnih tvrđava u Šibeniku pokazuje kako ulaganja u tehnologiju mogu osnažiti kulturni sektor i doprinijeti zelenoj tranziciji. Na kraju dana, očuvanje baštine i očuvanje planeta dvije su strane iste odgovornosti.
