Snažan rast kredita kućanstvima i poduzećima, konkurentne kamatne stope i visoka produktivnost čine bankarski sektor ključnim za hrvatsko gospodarstvo. Dvije godine nakon što je uvela euro kao službenu valutu, Hrvatska je u rangu najrazvijenijih članica!
U 2025. godini banke su u Hrvatskoj generirale snažan rast kreditne aktivnosti: krediti kućanstvima povećali su se za oko 13,6 % na godišnjoj razini, dok su krediti poduzećima porasli oko 12,2 %. Posebno je visok rast zabilježen kod mikro i stambenih kredita, što jasno pokazuje da banke izravno podržavaju potrošnju, investicije i likvidnost poduzeća. Podaci iz najnovije publikacija Hrvatske udruge banaka “Doprinos banaka rastu i razvoju u Hrvatskoj” pokazuju da su banke u Hrvatskoj po uvjetima financiranja, kamatnim stopama i troškovima usluga konkurentne najrazvijenijim članicama europodručja.
No, osim što nude konkurentne i pravedne uvjete financiranja, banke u Hrvatskoj pridonose stabilnosti i rastu gospodarstva te aktivno podržavaju razvoj i modernizaciju Hrvatske. Izravni doprinosi banaka proračunu 2024. iznosili su preko 530 milijuna eura, od čega porezi i doprinosi na rad 220 milijuna eura ili 1,7 % svih uplaćenih poreza i doprinosa, a porezi na dobit 315 milijuna eura ili 10,7 % ukupnog plaćenog poreza na dobit. Tu su još i neizravni doprinosi, poput PDV-a na investicije ili trošarine, koji su teže mjerljivi.
“Banke čine čak 67 % financijskog sektora s ukupnom aktivom koja iznosi oko 98 % BDP-a Hrvatske. Uspješno obavljaju ključne funkcije: čuvanje štednje, kreditiranje građana i poduzeća, platni promet i podršku tržištu kapitala. Hrvatski financijski sektor čini 147 % BDP-a, što ga čini jednim od stupova gospodarstva”, kažu u HUB-u, naglašavajući kako je Hrvatska, zahvaljujući visokoj kapitalizaciji i odgovornom upravljanju, jedina članica EU koja u zadnjih 20 godina nije spašavala banke javnim sredstvima, čime je očuvana fiskalna stabilnost i povjerenje građana.
Ulazak u eurozonu donio je, ne samo niže kamatne stope za građane i tvrtke, nego i jeftinije financiranje. Name, prosječni trošak stambenih kredita, koji je za većinu ljudi najvažnija životna investicija, u Hrvatskoj trenutačno iznosi 2,98 %, što je ispod prosjeka europodručja (3,31 %), dok je ukupni trošak kupnje nekretnine također među nižima u Europi. Kad je o tvrtkama riječ negdje smo na sredini ljestvice – trošak posuđivanja za poduzeća u kolovozu 2025. bio je 3,67 %, dok je prosjek za europodručja 3,46 %
Stabilnost banaka i rast depozita građana
Hrvatske banke trenutno posluju na vrlo stabilnim temeljima. Imaju dovoljno vlastitog kapitala, a udio nenaplativih kredita (NPL-ova) nizak je, što pokazuje da se krediti uglavnom uredno otplaćuju. Takav savršeni “scenarij” jača ne samo povjerenje tvrtki u banke, nego i građana, što dokazuje rast depozita kućanstava od 8,4 % u 2025., stoji u novom Statističkom izvješću HNB-a za drugo tromjesečje 2025.
Ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj tako je na kraju ovogodišnjeg lipnja iznosila 112 milijardi eura, što je za gotovo 10 milijardi ili 9,7 posto više nego godinu dana ranije.
Najveći doprinos rastu financijske imovine u drugom tromjesečju imao je upravo rast depozita, inače najvažnije stavke financijske imovine kućanstava, i to za 1,2 milijarde eura.
Najproduktivniji sektor gospodarstva
Iako su ukupni neto prihodi banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine smanjeni s 1,07 % na 0,75 % BDP-a, banke i dalje nude visoku kvalitetu usluga, modernizirane digitalne kanale te brojne pogodnosti za svoje klijente, što pokazuje da niži trošak za korisnike ne znači smanjenje standarda i inovacija u bankarskom sektoru.
Dapače, hrvatski bankarski sektor ističe se kao najproduktivniji sektor u gospodarstvu, s najvećom dodanom vrijednošću po zaposlenom. Iako banke čine oko 1 % ukupne zaposlenosti u zemlji, njihov doprinos bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi približno 3,4 %. To znači da svaka osoba zaposlena u bankama generira oko 75.000 eura bruto dodane vrijednosti godišnje, što je značajno iznad prosjeka drugih sektora. Ovi podaci potvrđuju da banke ne samo da pružaju ključne financijske usluge, već i značajno doprinose ekonomiji kroz visoku produktivnost rada.
Pet strateških smjerova Hrvatske
Smanjenje troškova zaduživanja i veći dolazak novca iz EU fondova pomogli su da hrvatsko gospodarstvo brže raste u posljednjih nekoliko godina. Zahvaljujući tome, prosječni prihod po stanovniku u Hrvatskoj dosegao je oko 80% prosječnog prihoda po stanovniku u EU. No, da bi se taj rast nastavio i prešao 80%, potrebno je provesti reformu javne uprave, pravosuđa i obrazovanja te ubrzati razvoj tržišta kapitala.
U prijedlogu Strateškog okvira Vlade definirano je pet strateških smjerova koji će biti okosnica hrvatskog tržišta kapitala u razdoblju do kraja 2030. Oni su regionalna integracija i pozicioniranje Hrvatske kao financijskog središta, digitalizacija, poboljšanje korporativnog upravljanja, povećanje likvidnosti tržišta te razvoj novih investicijskih proizvoda i mogućnosti financiranja. Nema sumnje da će banke igrati ključnu ulogu u provođenju tih smjerova, podržavajući razvoj tržišta kapitala kroz ulaganja, kreditiranje i inovativne financijske proizvode. Podaci iz 2025. jasno pokazuju da banke u Hrvatskoj nisu samo pružatelji financijskih usluga, već i aktivni pokretači ekonomskog rasta, stabilnosti i inovacija.
* Sadržaj omogućio HUB
