Iako se najavljivalo da će novi program pravilne prehrane djece predškolske dobi s jelovnika izbaciti hrenovke, smrznuto povrće i šećer, autori upravo objavljenog programa sastavljačima vrtićkih menija omogućili su da navedene namirnice, doduše u manjoj količini, djeci ipak ponude. U izmijenjenom programu kojeg potpisuje ministar zdravstva Neven Ljubičić navodi se da djeca od godine do šest godina svakodnevno moraju dobivati mlijeko i mliječne proizvode, meso, perad, jaja, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke u mljevenom obliku, jedan do dva puta tjedno na meniju bi trebala biti riba, zatim žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir, te voće i povrće. Proizvodi s visokim udjelom masti, šećera i soli trebaju se davati rijetko u razmjerno malim količinama, navodi se u programu. Nadalje, preporučuje se sezonsko, svježe i termički pripremljeno povrće, no u slučaju nedovoljne opskrbe sezonskim povrćem mogu se koristiti gotove industrijski pripremljene dojenačke povrtne kašice ili iznimno zamrznuto povrće. Za pripremu obroka preporučuju se biljna ulja (maslinovo, suncokretovo i od kukuruznih klica) te maslac, a ne preporučuje se uporaba margarina, no istodobno se dopušta tvrdi margarin za pripremu hrane, te mekani margarinski namazi. Prema novom programu ne preporuča se dodavanje začina niti dosoljavanje hrane, kao ni primjena vitaminskih napitaka u prahu. Suhomesnati proizvodi ne preporučaju se djeci do 3 godine, no starijoj djeci mogu se dati naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa, poput nareska od purećih ili pilećih prsa, šunke, te samo povremeno pileće ili pureće hrenovke. Autori programa dozvoljavaju i upotrebu industrijskih kompota (u slučaju loše opskrbe svježim voćem), no oni se moraju razrijediti vodom.
Bez iznimke iz vrtića se moraju izbaciti plodovi mora, gljive, kikiriki, “light” mliječni proizvodi, gazirani napitci te jaki začini. U izmjenama programa koje su inicirale medicinske sestre nekoliko zagrebačkih dječjih vrtića navodi se među ostalim da se isti tjedni jelovnik ne smije ponavljati češće od jednom mjesečno unutar sezone. Propisano je također da djeca od jedne do tri godine starosti dnevno trebaju unijeti 1200 kalorija, a od 4 do 6 godina 1600 kalorija dnevno. Kad je u pitanju meso koje se smatra jednim od najvažnijih izvora bjelančevina i željeza, češće se preporuča meso peradi (puretina, piletina) i kunića, te teletina i janjetina, a rjeđe crveno meso, s tim da je preporuka nemasna svinjetina i junetina. Kako bi se maksimalno izbjegao rizik od gušenja kostima, preporuča se isključivo filetirana riba bez kosti, dok se za pripremu riblje paštete može koristiti riba iz konzerve poput sardina i tune. Iako se do sad u većini vrtića od mahunarki pripremao jedino grah, novi program mogao bi potaknuti autore menija da prošire ponudu na leću, slanutak, bob ili soju. Apsolutna novost u većini vrtića bit će korištenje mljevenih orašastih plodova i sjemenki, doduše ukoliko ih razmjerno konzervativne vrtićke kuhinje uopće prihvate, budući da hrvatska tradicionalna kuhinja baš i ne zna kako bi orašide i sjemenke trebalo upotrijebiti. U vrtićki doručak trebale bi ući kaše koje su, iako upravo tradicionalno jelo, u domaćoj kuhinji vrlo zanemarene – ječmena, zobena i prosena kaša, riža, heljda, žitne pahuljice, müsli. Cjelovite žitarice uvode se za djecu stariju od 2 godine života.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu