Kažu da je jedan od najvećih strahova ljudi upravo strah od javnog nastupa. Izlaskom na scenu svjetla se okreću prema vama, stojite sami na pozornici, a publika je u mraku i čeka da čuje vašu poruku… I dok ovakva iskustva doživljavamo osobnima i jako emotivnima, istina je da javni nastup svaki dan imamo upravo putem novih medija. Ove platforme proteklih godina postale su pozornice izražavanja stavova, širenja poruke, ostvarivanja dosega, povezivanja i komuniciranja. No, imate li tremu svaki put kada šaljete poruku, objavu ili status putem novih medija?

Jedna od čovjekovih karakteristika (možda čak i prokletstava) je potreba da nas svi vole i da se svima sviđamo. Naravno, javit će se oni kojima to nije važno i koji se ne obaziru na loše komentare, dislikeove i kritiku – uistinu, zavidim im na vlastitom spinu i samopouzdanju, no činjenica je da ljudska priroda traži prihvaćanje, sviđanje i oduševljenje. Novi mediji daju nam upravo platformu da projiciramo svoje posebnosti, svoje talente i svoju svakodnevicu, a likeovi nam daju to praćenje sviđanja i prihvaćanja koje nam svima treba.

Samohipnoza i Narcisov efekt
Fascinira li nas tehnologija, ili mi sami? Marshall McLuhan je 1969. godine, govoreći o tehnologiji vezanoj uz komunikaciju, govorio o tzv. Narcisovom efektu. Tvrdio je da se, kada su u pitanju komunikacija i tehnologija, svim ljudima događa Narcisov efekt. Kao što McLuhan objašnjava, svi mediji, od abecede do računala, produžeci su čovjeka koji izazivaju duboke i trajne promjene te mijenjaju čovjekovu zbilju i okolinu.

On je čovjekovu vezanost uz medij izjednačio sa stanjem šoka ili velikoga stresa te tu pojavu samohipnoze nazvao Narcisov efekt gdje čovjek postaje nesvjestan psihičkih i društvenih efekata koje novi medij ima, kao što riba nema dojam vode u kojoj pliva. Narcis je, u grčkoj mitologiji, lijepi mladić iz Tespije u Beotiji koji se zaljubio u vlastiti odraz u jezeru. McLuhanovo tumačenje ove legende možemo vidjeti u tome da se Narcis, ugledavši svoj odraz u jezeru, nije zaljubio u sebe, nego je ustvari bio očaran medijskom prezentacijom.

I upravo taj efekt danas je vrlo izražen na novim medijima. Volimo gledati i pretraživati druge, ali također volimo gledati sebe. Društveni mediji i ostale digitalne platforme za umrežavanje dale su nam glas, ali i stas u vidu mogućnosti uređivanja, kreiranja i promoviranja svoga lika, djela, mišljenja, novosti i informacije. U našoj društvenoj mreži, mi smo centar svih događanja te zbilje koju stvaramo oko sebe. Ova promjena komunikacijske paradigme mogla bi se usporediti s poznatom narodnom uzrečicom "ljubim sliku svoju" gdje smo fascinirani upravo našim odrazom i projekcijom sebe online. Vratimo se sada na tremu javnog nastupa. U kojem dijelu javnog nastupa kreće trema? Je li to do onoga što trebamo reći/izvesti? Je li to do onog što mi jesmo i kako nastupamo? Ili je to do očekivanja koja imamo od drugih, do publike koja nas promatra?

Kada ste na sceni velikoj ili maloj uvijek razmišljate o publici – njoj se prilagođavate i od nje tražite odobravanje i podršku. Jednako je tako u osobnom profiliranju i izražavanju, a jednako je tako i u poslovanju. Kada se maknemo iz osobnog života i dođemo u situaciju gdje lajkovi znače novac, a hejteri gubitak poslovanja, tad ove karakteristike novih medija postaju važni faktori poslovanja. Digitalne platforme postale su važan alat našega informiranja, pretraživanja i povezivanja korisnika. Nove tehnologije uvele su i promjene u način produkcije i distribucije sadržaja te su uvele i korisnike kao važne faktore distribucije toga sadržaja. Sada je pitanje na vama, želite li voditi svoje račune, ili da ih vode korisnici, na svoj način i po svojim pravilima i potrebama?

Cilj je doći do svoje niše
Kako gledati na fanove i hejtere u poslovanju? Da bismo pričali o fanovima i hejterima, ne trebamo se prebaciti na društvene medije i tražiti likove ili negativne komentare i dislikeove… Fanovi i hejteri su prisutni i u stvarnom poslovanju i oni se odnose na nišu koja jednostavno je ili nije vaša publika. Da bismo pričali o fanovima i hejterima možete bilo koga pitati koji brend više preferiraju: Adidas ili Nike, Pepsi ili Coca-Colu, itd.

Živimo u vremenu gdje je cilj okupljati korisnike oko vrijednosti, povezivati se na emotivnoj razini i personalizirati poruke i pristupe… Jednako kako želimo da naši online korisnici budu ambasadori našeg brenda, jednako tako u obzir treba uzeti i drugu stranu direktnog pristupa korisnicima, a to su emotivni, glasni i strastveni hejteri. I dok u stvarnom svijetu neće vidjeti vaše nepobornike gdje viču, okupljaju se i prosvjeduju protiv vas (osim ako ih nečim ne isprovocirate), u online okruženju hejteri dobivaju glas, dobivaju emotivnost (u onom negativnom kontekstu) i najvažnije, dobivaju doseg. Internet je pretraživ, ciljan i umrežen – što je idealno za širenje poslovanja, ali i za poruke mržnje i neodobravanja našeg poslovanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jednako kako nas u privatnom životu na novim medijima fasciniraju likeovi, tako nas u poslovnom svijetu fascinira doseg. K tome na ruku ide i činjenica da s malo novca možete doći do velikih publika. No, upravo je to krivo razumijevanje online promocije i online mogućnosti. Želite postići konverziju i postati uspješan brend na novim medijima… onda budite ono što jeste i dođite do publike kojoj JESTE, a ne kojoj NISTE. Cilj nije ući u svaku nišu koja postoji i vikati kako ste super, cilj je zapravo pronaći i doći do svoje niše! Kako danas u online promociji sve ide na humanizaciju, personalizaciju i individualizaciju poslovanja, vratimo se onda na nas same (humane i emotivne reakcije): Je li vam važnije u životu imati nekoliko pravih ili more lažnih prijatelja? Koji će vam pomoći kada "zagusti" i koji su tu i onda kada to najviše trebate?

Domagoj Bebić, izv.prof., nositelj smjera Novi mediji, predstojnik Odsjeka za strateško komuniciranje, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, te koordinator i predstavnik svih istraživačkih odbora IPSA – najvećeg međunarodnog udruženja politologa