Visoki državni dužnosnici u Srbiji najavljuju da će 2008. godina biti bolja od prethodne koja nije bila sjajna, jer je stanovništvo u 2007. bilo suočeno s padom životnog standarda zbog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 12 posto. Rast cijena nije bio praćen odgovarajućim rastom plaća tako da se najveći dio primanja troši za prehranu. Lanjsko odgođeno povećanje cijene električne energije uslijedit će ove godine, što je još jedan razlog za veću zabrinutost stanovništva, to prije što, u pravilu, početkom svake godine dolazi do povećanja cijena komunalnih usluga. Oštrije mjere monetarnih vlasti, kao i povećanje kamata u Europi dovest će do većih izdataka za otplatu kredita, što znači da pred građane Srbije dolazi još jedna godina u kojoj će morati stezati remen. Guverner NBS-a Radovan Jelašić već je najavio da će biti iznimno teško održati projicirani rast inflacije od šest posto, jer to znači da se cijene koje se slobodno formiraju neće povećavati više od 2,5 posto. U to malo tko vjeruje. Poljoprivreda već treću godinu bilježi pad proizvodnje, a prošle jeseni zasijana je rekordno mala površina pšenicom tako da se, već sada, najavljuje njezin uvoz, što bi se Srbiji prvi put dogodilo. Srbiji je za njezine potrebe dovoljno 1,8 milijuna tona pšenice, a na temelju obavljene sjetve prognozira se da će prinos iznositi 1,1 milijun tona.
Prošla godina zakazala je i u pogledu ulaganja inozemnog kapitala od kojeg ovisi brži ekonomski razvoj zemlje. Pristiglo je tek oko dvije milijarde dolara, što je dvostruko manje nego u 2006. godini. Među najvažnijim zadatcima ekonomske politike nalazi se završetak privatizacije društvene imovine, tako da će ostati da se obavi djelomična privatizacija državne imovine koja se u javnim poduzećima procjenjuje na oko 20 milijardi dolara, zatim povećanje inozemnih ulaganja na šest milijardi dolara, održanje inflacije u projiciranih šest posto, stabilnost tečaja, te smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i nezaposlenosti. Ekonomska politika sadrži previše optimističkih najava za razliku od pesimističkog raspoloženja građana koji dijeli i dio ekonomskih eksperata. Optimizam se temelji na skorom potpisivanju Sporazuma s EU o stabilizaciji i pridruživanju, ali je taj čin upitan zbog odbijanja dijela vladajućih krugova da se potpiše zbog neslaganja s realnom mogućnošću da EU prizna neovisnost Kosova. Srbija od EU treba do 2011. godine dobiti nepovratnu financijsku potporu iz pristupnih fondova u visini 1,1 milijardu eura. Ta sredstva će izostati ne dođe li do potpisivanje spomenutog sporazuma. Predsjednik države Boris Tadić u predizbornoj predsjedničkoj kampanji ističe kako europska orijentacija Srbije nije upitna, te da je to pravac koji Srbiji jamči bolju budućnost. U tom pogledu njegova vizija se prilično razlikuje od one premijera Vojislava Koštunica, koji je skloniji suradnji s Rusijom. Ekonomisti se slažu u ocjeni da je lanjska godina bila izgubljena u pogledu inozemnih ulaganja, a malo tko od njih se usudi prognozirati koliko će ona iznositi u ovoj godini, jer politička nestabilnost nije otklonjena. Vlada velike nade polaže u privatizaciji šest javnih poduzeća, a prvi privatizacijski prihod očekuje se od prodaje RTB-a Bor. Taj posao s austrijskim konzorcijem A-TEC treba biti završen do konca veljače. U 2008. godini najavljena je privatizacija JAT Airwaysa, te izlazak na burzu Telekoma, dok je prodaja NIS-a još upitna jer u vladi postoje neslaganja da li najuspješniju domaću kompaniju privatizirati putem natječaja ili je ustupiti ruskom Gazpromu u sklopu međudržavnoga sporazuma koji se odnosi na energetski sektor i izgradnju magistralnog plinovoda. Ukratko, pred Srbijom stoje mnoge neizvjesnosti da bi se moglo sa sigurnošću prognozirati njezin ekonomski razvoj u 2008. godini u kojoj vlada očekuje da se nastavi rast BDP od 7,5 posto, koliko je iznosio u 2007. godini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu