Lijekovi za smirenje i u ovoj su se godini, odmah nakon lijekova protiv visokog tlaka, našli na drugom mjestu ljestvice najpropisivanijih lijekova na recept. Za samo jedan od njih, u Hrvatskoj najpopularniji anksiolitik iz grupe benzodiazepina napisano je čak 550 tisuća recepata i utrošeno više od petnaest milijuna kuna, podaci su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Time je još jednom potvrđeno da smo se svrstali uz bok razvijenim zapadnim zemljama, bar kad su u pitanju slabi živci. Činjenica da se velik broj sredstava za smirenje, uključujući i lijekove na prirodnoj bazi prodaje bez recepta pokazuje da ih, povremeno ili stalno koristi skoro 80 posto građana u Hrvatskoj. Podaci o izvanbolničkoj potrošnji lijekova u Zagrebu pokazuju da su psiholeptici treća najprodavanija skupina lijekova na koju je u prošloj godini utrošeno čak 55 milijuna kuna. Preko 90 posto potrošnje u toj skupini čine benzodiazepini. Štoviše, autori navedenog istraživanja iz Zavoda za javno zdravstvo upozoravaju da je potrošnja benzodiazepina u hrvatskom glavnom gradu veća nego u bilo kojoj europskoj zemlji, odnosno slična je samo nekim susjednim zemljama koje nemaju jasne smjernice za racionalnu uporabu psiholeptika. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa se da će depresija, danas na četvrtom mjestu vodećih svjetskih zdravstvenih problema s udjelom od 4,5 posto u globalnom teretu bolesti, do 2020. godine zauzeti čak drugo mjesto. “Potrošnja lijekova iz dvije grupe, aksiolitika i antidepresiva svugdje u svijetu je među pet najprodavanijih i po tome nismo izuzetak. Uzimajući lijekove pokušavamo se boriti sa stresom zato što je većini ljudi lakše uzeti tabletu nego mijenjati način života”, pojašnjava Igor Francetić, klinički farmakolog KBC-a Zagreb.

Francetić međutim upozorava da kod potrošnje tih lijekova treba biti vrlo pažljiv. “Ovisnost je jedan od problema benzodiazepina, s tim da postupak odvikavanja nije ni lak ni kratkotrajan. Neki inhibitori ponovne pohrane serotonina, antidepresiva koji su na tržištu oko deset godina povećavaju broj suicida, a često izazivaju i druge nuspojave”, ističe Francetić. Farmakolozi potvrđuju da potraga za srećom i mirom smještenim u šarenim kapsulama raste razmjerno razvoju društva, odnosno sa sve većim rastom kompetetivnih odnosa u društvu. Dok je prije dvadeset godina brži lovac ulovio bolju, a sporiji nešto lošiju lovinu, sporijima i slabijima danas ne ostaje ništa. Brzina i uspješnost znače slavu, novac ili tek očuvanje radnog mjesta, a gubitnici ostaju bez svega. Kako je svakog dana utrka sve brža, raste i opterećenje, stres, strah od neuspjeha, jedan do drugog uzročnici psihičkih poremećaja koji rastu zabrinjavajućom brzinom. “Govorimo o lijekovima koji se troše u svijetu kompeticije, odnosno njih troše uspješni menadžeri koji imaju mnogo novca, a ne sirotinja”, zaključuje Igor. Francetić. Situacija bi se možda mogla izmijeniti provedbom nacionalnih programa zaštite mentalnog zdravlja, no proći će još dosta vremena da se vide prvi rezultati, ako ih bude. Ove je godine, naime, osnovan Hrvatski zavod za mentalno zdravlje koji bi trebao raditi na prevenciji, ranom otkrivanju, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji duševnih bolesti.

Samo trećina oboljelih od depresije zatraži pomoć liječnika

Stručnjaci upozoravaju da je zahvaljujući prvenstveno lošoj komunikaciji između pacijenta i liječnika, ali ponekad i liječničkog nemara, najčešća pogreška pri propisivanju lijekova koji utječu na živčani sustav davanje lijekova za smirenje umjesto antidepresiva, iako pacijent ima depresiju. Posljedice mogu biti nastavak simptoma depresije ili čak pogoršanje. Dok se anksioznost može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi, odnosno depresija se liječi samo antidepresivima. Sredstva za smirenje mogu uzimati i osobe koje trpe od depresije miješane s anksioznošću, ali samo kratkotrajno, u akutnoj fazi liječenja. Smatra se da od depresije u Hrvatskoj pate stotine tisuća osoba, u Hrvatskoj, ali tek jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Prema podacima koje je u listopadu objavio Hrvatski časopis za javno zdravstvo, u stacionarnim psihijatrijskim ustanovama u Hrvatskoj radi depresije 2002. godine liječilo se 3755 osoba, s tim da na žene otpada 65 posto. Broj korištenih dana bolničkog liječenja u ukupnom broju dana bolničkog liječenja radi duševnih bolesti i poremećaja je 7,6 posto.