Predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan dodatno je objasnila problematiku upotrebe glifosata.

‘Toksični utjecaj glifosata na mikrobiom probavnog sustava’

“Studije ukazuju na utjecaj glifosata na mikrobiom probavnog sustava, na oksidativni stres, genotoksičnost te neurotoksični učinak. Ipak, EFSA ističe da nisu dovršena sva pitanja koja uključuju procjene jedne od nečistoća u glifosatu, procjena rizika u prehrani i rizika za vode i biljke. To znači da još uvijek postoje nerazjašnjena pitanja koja se tiču učinka glifosata na životinje, biljke i zdravlje ljudi”, rekla je Svrtan.
Hrvati misle da je glifosat već zabranjen

“U izvješću EFSE se nalazi mnogo dokaza koji pokazuju učinak glifosata koji su dovoljni da se ne odobri daljnje izdavanje dozvole za korištenje glifosata”, tvrdi Svrtan. Dodala je kako je istraživanje Udruge pokazalo da mnogi hrvatski građani misle kako je glifosat već zabranjen.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Voditelj WHO-a: Pijte vodu!

Jedan od najpopularnijih zaslađivača na svijetu je ‘moguće kancerogen’, ali WHO ostaje kod ranijih preporuka

Naglasila je i kako se EFSA previše fokusira na istraživanja koja su tražena od strane industrije, dok se studije i nalazi iz neovisne akademske literature zanemaruju. Dodala je i kako postoje dokazi o namjernom sakrivanju podataka o štetnosti glifosata i blaćenja neovisnih znanstvenika koji su upozoravali na štetnost glifosata.

‘Hormonski otrov’

“Osim što je Međunarodna agencija za rak svrstala glifosat u skupinu vjerojatnih kancerogena i u skupinu endokrinih destruktora, što se može prevesti kao hormonski otrov. Kada je neka kemikalija hormonski otrov i kada se pomješa s vašim organizmom, možete očekivati hormonski kaos. Tu spadaju neurološki, reproduktivni poremećaji, imunološki poremećaji, efekt Pandorine kutije gdje možete očekivati spektar zdravstvenih poremećaja samo zato što ste svakodnevno izloženi glifosatu”, pojašnjava Vrček.

Vrček smatra kako se velik dio problema krije u činjenici što uvozimo hranu onečišćenu glifosatom. U jednoj europskoj studiji je dokazano kako je hrvatski poljoprivredni proizvod stvarno prilično čist u smislu kontaminacije glifosatom, ali je problem dublji, jer je problem što uvozimo hranu koja je onečišćena glifosatom. Što se tiče dozvoljenih koncentracija, komplicirano je što glifosat nije jedna kemikalija, nego formulacija, to je koktel kemikalija kojima ste izloženi.

Upravo u koktelu kemikalija se krije problem današnje moderne toksikologije, smatra Vrček te dodaje: “To je vrući kesten, to su dugotrajne, teške studije, pa se mi danas ograničavamo na jednu tvar i njegove kemijske efekte”.

Aspartam je umjetni zaslađivač koji se nalazi u 2.500 prehrambenih proizvoda (dijetalna pića, žvakaće gume, želatina, sladoled, mliječni proizvodi poput jogurta, žitarice za doručak, pasta za zube i lijekovi kao što su sirupi protiv kašlja i vitamini za žvakanje). 14. srpnja Međunarodna agencija za istraživanje raka oklasificirala aspartam je kao potencijalno kancerogen.

Čeka se objašnjenje Komisije

Nakon glifosata nova kemijska opasnost na našim poljima

Istodobno Zajednički stručni odbor za prehrambene aditive Svjetske zdravstvene organizacije i Agencije za hranu UN-a preporučuje konzumaciju do 40 miligrama po kilogramu težine. Limenka dijetalnog bezalkoholnog pića sadržava 200 do 300 miligrama aspartama, što znači da bi odrasla osoba teška 70 kg trebala bi konzumirati 9 do 14 limenki dnevno kako bi premašila prihvatljive dnevne unose.

‘Aspartam je smeće, a hrana sadrži cijeli koktel kemikalija’

“Aspartam je otkriven kao nutritivno smeće. On je toksičan, posebno za ljude koji su se ‘navukli’ na njega, za one koji ga konzumiraju svakodnevno. To su ‘light’, ‘no sugar’ proizvodi, problem je što on ne izvršava svoju funkciju i izaziva posljedice koje su se trebale spriječiti njegovom upotrebom: pretilost i šećernu bolest”, odgovara prof. Valerije Vrček.

“Radi se o klasičnoj toksikološkoj mantri. U pićima i prehrambenim proizvodima imamo cijeli koktel umjetnih sladila i umjetnih boja, niste izloženi samo aspartamu, nego cijelom koktelu kemikalija koji imaju svoju toksikologiju”, zaključio je Vrček.