Poslije 14 satne burne rasprave, što je obilovala grubim napadima između poslanika Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije, od kojih se, zajedno s G 17 plus, više od 2,5 mjeseca očekivalo da će osnovati novu vladu, za predsjednika Skupštine izabran je Tomislav Nikolić, zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke. Izbor Nikolića omogućili su glasovi narodnjačke koalicije, što je čine DSS premijera Vojislava Koštunice i Nove Srbije Velimira Ilića, inače ministra za kapitalna ulaganja. Takav ishod izbora za predsjednika parlamenta upućuje na definitivni razlaz DS, predsjednika Srbije Borisa Tadića, i DSS, odnosno Srbija neće imati vladu što će je činiti stranke iz tzv. demokratskog bloka. Službeno je iznijeto kako je do razlaza došlo zbog neslaganja kome će pripasti resor Ministarstva policije, kojega Koštunica ne želi ispustiti iz ruku, a koje je Tadiću potrebno kako bi lakše ispunio obveze prema Haaškom tribunalu, odnosno uhitio i isporučio optužene za ratne zločine, na čelu s Ratkom Mladićem. Poznavaoci političkih prilika u Srbiji dvojili su od samog početka pregovora o mogućnosti da te dvije stranke, između kojih godinama postoji animozitet i duboki jaz, mogu sastaviti zajedničku vladu. Izbor Nikolića za predsjednika parlamenta, koji prema Ustavu zamjenjuje predsjednika države u njegovoj odsutnosti, a parlament na prijedlog vlade može proglasiti izvanredno stanje, navodi na zaključak kako će radikali zauzvrat podržati osnivanje manjinske vlade na čelu s Koštunicom. Nikolić zasad uporno odbija dati takvu potporu, ali nju ne treba isključiti. Izbor Nikolića u javnosti je primljen kao znak da će Koštunica sada biti u mogućnosti da bez DS i G 17 plus sastavi vladu, čime će poslanici DS zadržati opozicijski status kakav su imali i u prethodnom sazivu iako su brojniji od poslanika iz narodnjačke koalicije DSS-Nova Srbija (64 prema 47).

Ako do 14. svibnja Srbija ne dobije novu vladu, postojeći saziv, koji se tek konstituirao, raspušta se, s time da će biti raspisani novi izbori. U tom slučaju Nikolić bi bio predsjednik s najkraćim stažom na toj funkciji. Izbor predsjednika parlamenta u tri i trideset ujutro isforsiran je zbog toga što Srbija nastoji dočekati rasplet sa statusom Kosova s najvišim državnih institucijama osposobljenim za funkcioniranje. Izbor Nikolića primljen je u javnosti kao korak prema izolaciji Srbije i njezino udaljavanje od europskih integracija. Osim Koštuničina ministarskog kabineta, koji je ‘zaslužan’ što su prije godinu dana prekinuti pregovori s EU o stabilizaciji i pridruživanju, izoliranost odgovara i domaćim tajkunima, koji su se postojećeg bogatstva domogli u vrijeme sankcija pa bi im takav status Srbije omogućio da zadržavanjem monopolskog položaja nastave s uvećavanjem bogatstva na štetu širokih slojeva. Sa zanimanjem se očekuje hoće li povratak radikala na vlast biti dovoljno poticajan za prikupljanje građanske energije zahvaljući kojoj je srušen Miloševićev režim. Ta energija je s vremenom izgubila na snazi jer su građani razočarani ponašanjem stranaka koje obnašaju vlast i njihovih lidera. Njihova pasivnost omogućila je da se političke snage iz vremena Miloševićeve vladavine vrate u život tako da Srbija sada prolazi kroz turbuletne političke prilike, što će se negativno odraziti na ekonomiju, koja je počela pokazivati znake oporavka. Iako je Nikolić ocijenio kako izbor za predsjednika parlamenta neće predstavljati opasnost za Srbiju, rasprostranjeno je uvjerenje da je njegovim izborom Srbija sebi zabila politički autogol, a vanjskim čimbenicima pružila mogućnost da energičnije pristupe rješavanju statusa Kosova. Što se tiče stranih medija, izbor Tomislava Nikolića za predsjednika skupštine označava povratak ultranacionalista na vlast u Srbiji, večina ocenjuju svjetske agencije. Agencija Reuters piše da izbor Nikolića, iz “ultranacionalističke Srpske radikalne stranke”, neki političari u Srbiji ocijenjuju kao “povratak na izolacionistički nacionalizam iz 90-tih godina”. Radikali, koji čine najjaču stranku u Srbiji, nasljednici su nacionalističke politike Slobodana Miloševića, koji je zemlju poveo u četiri rata. Sve agencije podsjećaju da se lideru radikala Šešelju sudi u Haagu za ratne zločine, a AFP dodaje i da je Nikolić, na sjednici skupštine nosio bedž sa likom Šeselja. AFP ističe da je Nikolić izabran za predsjednika Skupštine poslije neuspjeha “proeuropskih reformatorskih snaga” da formiraju novu vladu. AP piše da je Nikolić “žestok nacionalist, poznat po antizapadnim stavovima”, da se zalaže da Srbija “zadrži bliske veze sa Rusijom i Kinom”.

Biografija Tomislava Nikolića

Novoizabrani predsjednik Skupštine Srbije Tomislav Nikolić stranački se prvi put angažirao u Narodnoj radikalnoj stranci u Kragujevcu. Na njegovu inicijativu došlo je do ujedinjenja te stranke i mjesnih odbora Srpskog četničkog pokreta Vojislava Šešelja kao i stvaranje nove stranke 23. veljače 1991. pod nazivom Srpska radikalna stranka. Za predsjednika SRS izabran je Vojislav Šešelj, a Nikolić za potpredsjednika. Poslije je triput biran za zamjenika predsjednika stranke, posljednji put na Sedmom otadžbinskom kongresu stranke 8. listopada 2006. godine. Ima titulu četničkog vojvode, koju je dobio od Vojislava Šešelja. Nikolić je od 1992. poslanik u Skupštini Srbije i jedini poslanik koji je biran u svaki saziv od 1992. S Vojislavom Šešeljom je 1995. osuđen na tromjesečnu kaznu zatvora, koju je izdržavao u Gnjilanu. U ožujku 1998. izabran je za potpredsjednika vlade Srbije, a krajem 1999. za potpredsjednika savezne vlade SRJ. Sudjelovao je na predsjedničkim izborima 2000. na kojima je osvojio treće mjesto, iza Vojislava Koštunice i Slobodana Miloševića. Na predsjedničkim izborima 2003. dobio je najviše glasova, ali zbog nedovoljnog odaziva birača nije postao predsjednik. Na ponovljenim izborima 2004. u prvom krugu osvojio je najviše glasova, a u drugom krugu izgubio je od Borisa Tadića. Šef je poslaničke grupe SRS, koja je s 81 poslanikom najbrojnija u skupštini. U mladosti se bavio atletikom. Objavio je 12 knjiga, “Rovovi u narodnoj skupštini”, “Kad padne vlada”, “Milošević pada” i “Od početka”.

Rehn: Srbija teško do nastavka pregovora s EU

Nije prošlo ni 12 sati od izbora Tomislava Nikolića iz SRS-a za predsjednika Skupštine, a iz Bruxellesa je već stigla prva negativna reakcija. Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je da bi formiranje koalicije Demokratske stranke Srbije i SRS-a “teško dovelo do nastavka pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju” s EU. “Ne želim špekulirati o motivima Vojislava Koštunice da formira makar i parlamentarni savez s radikalima, ali sam u prošlosti razgovarao više puta s predsjednikom Tadićem o uvjetima za nastavak pregovora o SSP-u”, dodao je Rehn i ponovio da se ti uvjeti tiču “jasnog opredeljanja i konkretnih akcija u ostvarivanju suradnje s Haagom”. Na pitanje jesu li izbori jedini izlaz iz krize Rehn je rekao da “o tome srpski lideri moraju pažljivo razmisliti”.
(Tanjug)

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe