Tko su glazbenici i hitovi po kojima će se pamtiti glazbenu 2024. doznali smo i prigodno obilježili na prošlotjednom Cesarica Gala Partyju u zagrebačkoj Laubi. Očekivano, Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, prikupio je najviše glasova i njegov “Rim Tim Tagi Dim”, kojim je osvojio glasove i srce publike Eurosonga, hrvatski je hit godine, a posebnu pozornost izazvala je i rang ljestvica najprodavanijih na sceni.

No, ono što je osim samih imena lanjskih pobjednika u različitim kategorijama vrijedno pažnje su i konkretni financijski rezultati koje se na ovoj poslovnoj niši ostvaruje prodajom ulaznica, a oni su lani definitivno potukli sve rekorde.

Glazba uvijek popularna
Ako je suditi po autorskim naknadama, koje tradicionalno za autore glazbe prikuplja stručna služba Hrvatskog društva skladatelja ZAMP, u 2024. koncertna industrija lani je ostvarila 80 milijuna eura prihoda. Tu brojku temelji se na prihodu koji u iznosu od 6% za autorska prava ide ZAMP-u, a on je lani ostvario s tog osnova 4,7 milijuna eura.

U ZAMP-u kažu da je to u odnosu na 2023. značajan skok, čak od 51%. Trend je pozitivan i ukupan prihod izdašan ponajviše zahvaljujući popularnoj i zabavnoj glazbi, no ono što je zanimljivo i veseli jest da je val porasta potražnje zahvatio i scenu ozbiljne glazbe. Autorske naknade tih koncerata, naime, porasle su za 83%, a za autore glazbe na njima u ZAMP-u navode kako su ostvarili gotovo 294 tisuće eura.

Glazba i glazbena događanja uvijek su bila popularna na hrvatskom području, a koliko se, nakon kratkotrajnog zastoja zbog korone, dinamizira scena i bujaju događanja na terenu, koja osvajaju publiku, najbolje svjedoče usporedbe s ranijim ZAMP-ovim podacima. Milan Majerović Stilinović, glasnogovornik HDS ZAMP-a, skrenuo nam je pažnju i na podatke iz 2010., godine u kojoj je održano 535 pojedinačnih koncerata, a za njih je na ime autorskih prava ZAMP potraživao oko 5,4 milijuna kuna, preračunato u današnju valutu oko 0,7 milijuna eura.

I tada je prosječna stopa za autorska prava u odnosu na ukupan prihod koncerta bio 6% pa kažu u ZAMP-u, nije teško zaključiti kako je financijska težina tih koncerata otprilike 17 puta veća, odnosno da iznosila je oko 92 milijuna kuna. Uz redovite klupske nastupe u koje često ulaze i DJ programi kao sve jači segment koncertne industrije, dodaju, može se zaključiti kako je financijska težina koncertne industrije u Hrvatskoj u 2010. iznosila i više od 100 milijuna kuna.

Ukratko, u ZAMP-u zaključuju kako je u 15 godina hrvatska koncertna industrija imala impozantan razvoj koji je pratio i financijski rezultat, stopom od približno 500%. Rezultat kojemu malo koja industrija danas može konkurirati. Lista bestsellera pokazala je i tko su najuspješniji na terenu, a pratili su se podaci u više kategorija. Od domaćih glazbenih asova lanjsku godinu obilježio je legendarni bend iz zagrebačke Dubrave Prljavo kazalište, ono Jasenka Houre.

Za dvije godine slavit će svojih zlatnih 50 godina postojanja i rada, a prošle godine krenuli su na turneju “Stare navike”, kojom su svojim hitovima na noge digli publiku u svim dijelovima Hrvatske, a zagrebačku Arenu uspjeli držali su punom uzastopce tri dana. Prljavci su na Cesarici i prokomentirali tu nagradu, rasprodane koncerte, najkonkretnijom i poručili da se nadaju da će to još potrajati.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Povratak Thompsona
Marko Perković Thomson nakon duge stanke lani se vratio publici i na dva velika koncerta uspio prodati toliko ulaznica da se smjestio na drugo mjesto, tik uz Prljavce. Za ovu godinu najavljeni su novi koncerti, među ostalim i na zagrebačkom Hipodromu, te je izgledno da će i za 2025. biti u vrhu bestsellera, dodatno i na valu promocije koju je dobio sa i nakon Svjetskog rukometnog prvenstva. Njegov hit “Ako ne znaš šta je bilo” bila je himna hrvatske reprezentacije.

Među rekorderima u prodaji ulaznica u Hrvatskoj je i Severina, te Doris Dragović, a jedan od najvećih lanjskih proboja svakako je ostvario Baby Lasagna. Nakon povratka s Eurosonga iz švedskog Malmöa, od kuda se vratio s osvojenim drugim mjestom, ali i najviše glasova publike, bacio se na pozornice u Hrvatskoj i preko granice. U startu je rasprodao karte za tri dana na Šalati, a koncert je održan na otvorenome i u uvjetima kiše.

On nije i jedini od mlađe pjevačke populacije koja prodire na glazbenu scenu koji je ušao na listu bestsellera. Predvodnik nove generacije rapa Grgo Šipek, popularan kao Grše, najprije je u 2023. zauzeo prvo mjesto Billboardove ljestvice za Hrvatsku, a lani je upao i među 15 koncertno najuspješnijih domaćih zvijezda, plasiravši se na 11. mjesto.

Na listi su uglavnom poznata i etablirana imena, a za neke, sudeći po najavama turneja, zasigurno će na ljestvici u 2025. biti osigurane i više pozicije, primjerice za Parni valjak, koji najavljuje veliku turneju i započinje je upravo danas, na Valentinovo, obilježavajući svojih 50 godina benda.

Što se koncerata regionalnih zvijezda tiče, apsolutni su rekorderi koncerti Aleksandre Prijović i potom Lepe Brene, koje su u Zagrebu rasprodale pet, odnosno šest Arena, te su postale i dio širih rasprava u Hrvatskoj. Jedan od lidera među pop zvijezdama današnjice Ed Sheeran, pak, predvodi listu najprodavanijih koncerata inozemnih zvijezda, a lani je u Zagrebu na Hipodromu na otvorenome održao veličanstven koncert.

Uz njega je publika najviše hrlila na koncerte legendi Nicka Cavea i Stinga, za kojega su kritičari ocijenili kratko da je pokazao zašto je još uvijek jedan od kultnih glazbenika svog doba, jer je “gazeći osmo desetljeće života neumorno izveo 22 pjesme u nešto manje od dva sata”.

Bogata festivalska scena
Osim u dvoranama, publiku glazbenici pridobivaju i festivale i druga događanja, niša koja se sve intenzivnije razvija. Splitska Ultra i dalje čvrsto drži vodeću poziciju na toj listi, a slijede najveći zagrebački INmusic Festival, umaški Sea Star Festival, te elektronički festival koji se već godinama održava u Hrvatskoj i mijenjao je lokacije, no već nekoliko godina se udomaćio na plaži na Zrću na otoku Pagu. U vrhu se po kartama drži još jedan festival koji se preselio, Dimensions, pokrenut u Puli, a sada se održava u Tisnom.

Bogata scena i festivalska i koncertna u Hrvatskoj se najavljuje i već starta i u 2025., a unatoč svim poskupljenjima cijena koje su u fokusu, praksa pokazuje da interes za glazbom i glazbenim događanjima ne jenjava, što znači da bi i 2025. za koncertnu industriju mogla biti još jedna uspješna godina.