Kukuruz je poslije pšenice druga najrasprostranjenija žitarica, a jedina čija su zrna jestiva i prije nego sazriju pa se nezrela mogu koristiti i kao povrće. Usto, postoji oko 300 vrsta kukuruza (kukuruz kokičar, kukuruz šećerac itd.). Od mnogobrojnih jela koja se mogu napraviti od raznih vrsta kukuruza možda su najpoznatije omiljene nam kokice, a koje se dobivaju od kukuruza kokičara.

Teško je povjerovati da ovako ukusna užina može biti zdrav obrok, kada su u ponudi gotove kombinacije kokica obogaćene raznoraznim slatkim ili slanim okusima, a koje kokice dovode na loš glas. Primjerice, dodatak ulja smanjuje njihovu hranjivu vrijednost, pritom povećavajući broj kalorija koje se unose, piše Krenizdravo.

Kokice i zdravlje – nutritivna vrijednost

Kokice ipak predstavljaju savršen međuobrok jer šalju mozgu signal sitosti pa se sljedeći obrok dosta odlaže. Predstavljaju i jedine grickalice koje sadrže 100 % neobrađeno cjelovito zrno pa samo jedna porcija kokica može zadovoljiti čak 70 % dnevne ljudske potrebe za cjelovitim žitaricama. Ostala zrna se prerađuju i miješaju s drugim sastojcima i, iako se žitarice zovu “cjelovitima”, one to ustvari nisu jer se samo 51 % njihove težine sastoji od njih.

omiljena grickalica

Kokice iz mikrovalne spremamo pogrešno: Za ključan korak vam treba minuta i bit će savršene

Najveći dio kokica, čak 78 %, čine ugljikohidrati, ali kompleksni ugljikohidrati koji su najkvalitetniji izvor energije za naš organizam. Ostali su sastojci u kokicama proteini, masti i vlakna. Od vitamina sadrže vitamine B skupine, a od minerala imaju dobar izvor kalija, fosfora i magnezija. U manjim tragovima ima i željeza, kalcija, natrija te cinka.

Kukuruz kokičar

Kukuruz kokičar je jedina vrsta kukuruza koja “puca” i tako stvara omiljene grickalice. Ovu su vrstu kukuruza uzgajali Indijanci u Južnoj i Sjevernoj Americi. Prenošenjem i širenjem kukuruza diljem svijeta povećava se i proizvodnja kokičara.Upotreba ove vrste kukuruza postala je komercijalna prije više od 100 godina, a popularnost i njegova potrošnja naglo su se povećale 1940. godine.

Foto: Pixabay

Kukuruz kokičar ima ekstremno tvrda zrna, a sastoji se od endosperma, klice i perikarpa. Perikarp je čvrst zaštitni sloj oko zrna koji je važan faktor u kvaliteti procesa pretvaranja kukuruza u kokice, tzv. kokanja. No, klica je ta koja najviše doprinosi fenomenu kokanja. Raspucavanje zrna događa se kada je temperatura unutar zrna oko 177 °C, pri čemu zagrijana voda u zrnu prelazi u paru koja stvara pritisak od oko 2,5 t/cm3, zbog čega dolazi do proširenja i puknuća zrna.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dobra i loša strana omiljenih grickalica

Dok su s jedne strane kokice dobre zbog antioksidansa, s druge strane pripremljene na ulju imaju veliku kalorijsku vrijednost i tako pripremljene gube zdrave sastojke.

Znanstvenici sa Sveučilišta Scranton u Pennsylvaniji tvrde da kokice sadrže više antioksidansa od voća i povrća. Ističu da jedna porcija kokica ima oko 300 mg antioksidansa, što je gotovo dvostruko više od 160 mg koliko sadrži porcija bilo kojeg voća.

Koncentrat antioksidansa kokice imaju u sebi jer sadrže samo 4 % vode, dok u pojedinim vrstama voća i povrća taj postotak dostiže 90. Pritom se upravo u hrskavoj opni kokice nalazi najveća doza antioksidansa i vlakana. Profesor kemije dr. Joe Weinson s maloprije navedenog sveučilišta u svojim istraživanjima navodi da zbog dodane masnoće kao što je ulje energetska vrijednost kokica raste, a količina zaštitnih čimbenika opada.

Ako ih pripremate s uljem, zeaksantin i lutein koji se nalaze u kukuruzu, a predstavljaju pigmente iz grupe karotenoida, opadaju sa 1.087 mcg na 829 mcg u 100 g kukuruza, što znači i da opadaju hranjive vrijednosti. Ako pak kokice radite na zraku, što je najčešće u aparatu za kokice, bez dodane masnoće i soli, onda se vrijednosti zaštitnih čimbenika penju.

Nikad lakše do omiljene grickalice

Uz ove trikove ispecite što više kokica iz vrećice u mikrovalnoj pećnici

Prosječna masnoća kokica bez dodatka ulja ili maslaca iznosi 9,5 g na 100 g, dok se ona penje dodatkom ulja na čak 43,5 g. Što se energetske vrijednosti tiče, 100 g kokica pripremljenih u aparatu za kokice bez dodataka masnoća sadrži 382 kalorije. Ako dodate samo jednu jušnu žlicu ulja, broj kalorija u kokicama se povećava na 517, dok ih maslac povećava na čak 536 kalorija.

Kad su u pitanju kokice i zdravlje, nije teško zaključiti da, iako su kokice spravljene na ulju bogatijeg okusa, treba pripaziti na količinski unos jer se njihovom konzumacijom unosi i puno kalorija.