Na morsko žalo, jašući žurno, pristiže kralj od Tule… sa nemilosrdnim neprijateljem za petama”, riječi su kojima počinje jedna od najdugovječnijih stripovskih saga, ona o Princu Valiantu. Junak koji je ovih dana napunio 75 godina, koji ne govori kroz obalčiće i koij stari zajedno sa radnjom stripa djelo je američkog crtača Harolda R. Fostera. Čovjek koji je u svijet stripa ušao 1929. godine kao crtač Tarzana, lorda Greystokea, gospodara džungle, desetak godina kasnije stvorio je strip koji će zauvijek obilježiti devetu umjetnost. Vrijeme u kojem nastaje Princ Valiant jedno je od najplodonosnijih za strip. Dvadesete i trideset godine 20. stoljeća, vrijeme kada utjecaj televizije na svakodnevni život ne postoji, obilježili su stripovski junaci poput Buck Rogersa, Popeya, Tintina, Mandraka…

Najveći poslovni promašaj
Vrijeme je to i velike gospodarske krize (slične onoj danas), a dnevne novine, posebice u Sjedinjenim Američkim Država njeguju formu Sunday Comica, jedne table stripa u koloru koja u kontinuitetu svake nedjelje prati avanturu nekoga od likova. Avanture Popaya naravno počinju i završavaju iste nedjelje, a likovi poput Tarzana svoju avanturu nastavljaju iz vikenda u vikend ostavljajući čitatelje u iščekivanju. U tom vremenu mladi Foster, potaknut i slavom koju mu donosi rad na Tarzanu i pismima milijuna obožavatelja, počinje razvijati još jedan lik. Naime, Foster želi stvoriti junaka koji će on upravljati i koji neće biti ograničen knjiškim predloškom. I tako 1936. godine svoj lik nazvan “Derek, Son of Thane” nudi United Features Syndicateu, ali ovi ga odbijaju. Kasnije će se to odbijanje navoditi kao jedan od najvećih poslovnih promašaja u povijesti stripa. Ipak, spas za Foresta dolazi nenadano. Ime mu je William Randolph Hearst. Američki multimilijunaš je veliki ljubitelj stripa, ali i vlasnik King Featuresa. Hearst je bio toliko zadivljen Fosterovim radom na Tarzanu da ga je želio zaposliti pod svaku cijenu. Prihvatio je njegovu viziju, a jedina bitna promjena desila se s imenom novog junaka, kojega je tadašnji glavni menadžer King Features Syndicatea, Joseph Connelly, primenovao u Princ Valiant. Dana 13. veljače 1937. godine prva tabla Princa Valianta u boji osvanula je na stranicama novine New York Journal.

Tablu je crtao po 55 sati
“Želio sam stvoriti junaka onakvim kakav sam i ja želio biti, s tim da ja upravljam njegovim postupcima”, napisao je jednom Foster. “Tako se začela zamisao o Princu Valiantu. Međutim, bila je potrebna gotovo godina dana istraživanja i priprema da moj junak zauzme svoje mjesto u svijetu.” U tih godinu dana Foster je iščitavao knjige o srednjem vijeku, proučavao engleske i francuske legende, pročitao stotine stripova koji se bave srednjevjekovnim likovima, napravio tisuće bilješki i bezbroj skica. Zatim je napisao scenariji u kojem je glavnu ulogu dodijelio jednom od vitezova kralja Arthura. Princa od Tule, Valianta, pratit će od njegovih najranijih dana, pa do poznih godina. Tijekom pola stoljeća izlaženja stripa Valiant je od dječaka kojemu vještica proriče budućnost, mladića koji postaje štitonoša na dvoru velikog Arthura i pustolova, izrastao u odvažnog viteza, ljubavnika i muža te konačno, oca čija će djeca krenuti u svoje vlastite pustolovine. U dugom nizu godina u kojima je Forester jednu tablu Valianta crtao i po 55 sati mijenali su se i suradnici na stripu. Naime, početkom sedamdesetih, Foster počinje tražiti nasljednika, a nakon njegove smrti 1982. crtež preuzima John Cullen kojem se nekoliko godina kasnije u izradi stripa o Valiantu prdružuje i nagrađivani strip autor Garry Gianny. Od 2005. na Princu Valinatu rade Gianny i Mark Schultz. Strip i danas izlazi svake nedjelje u Američkim novinama, a radnja se sve više vrti oko Valiantova sina Galana, pa se može zaključiti da pustolovini kraja nema.

Povijest

Valiant u Hrvatskoj
Čitatelji na prostoru bivše Jugoslavije s Princ Valiantom prvi se puta susreću zahvaljujući tada kultnoj Stripoteci na čijim stranicama je mladi princ česti gost, ali pravu popularnost serijal stječe zahvaljujući novosadskom Marketprintu koji osamdesetih godina prošloga stoljeća počinje objavljivati “strip-knjige” s Valiantovim avanturama. U tadašnjoj državi izlazi ih 12 ili 13, a raspadom Jugoslavije ostale knjige ne dolaze na hrvatsko tržište. Poneki stripofili devedestih pokušavaju ih nabaviti razno- raznim kanalima, a među kolekcionarima postižu izrazito visoke cijene. U to vrijeme čak kruži i “svojevrsna legenda” o poplavi u Marketprintu i izgubljenim tiskarskim pločama s stripovima. Danas u Hrvatskoj sagu o Princu od Tule izdaje Zagrebačka naklada te se “strip-knjige” mogu nabaviti bez problema.