Kontinuirano izlaganje stresnim situacijama znatno slabi imunitet te naš organizam čini podložnim raznim infekcijama i bolestima. Upravo je zato važno znati na koji način kontrolirati pojavu stresa i umanjiti njegove negativne posljedice koje nastaju na fiziološkoj i emocionalnoj razini, a manifestiraju se osjećajem ljutnje, straha, depresije, anksioznosti, pospanosti ili pak nesanice. Iako je najučinkovitija metoda rješavanja stresa uklanjanje njegova uzroka, ona je u većini slučajeva zbog životnog ritma pretrpanog obvezama neprimjenjiva. Stoga je najbolja opcija pronalaženje načina za njegovo smanjenje kako biste minimalizirali negativan utjecaj svakodnevnog stresa na zdravstveno i emocionalno stanje.

Povećane nutritivne potrebe
Prehrana je zasigurno jedan od čimbenika koji je moguće regulirati, a pruža znatnu zaštitu osobama izloženim stresnim situacijama, ako je redovita i pravilno izbalansirana. U razdobljima pojačanog stresa organizam se iscrpljuje intenzivnije nego inače zbog pojačane stanične aktivnosti te se istovremeno javlja i pojačana potreba za nutrijentima. U tim trenucima posebnu važnost za dobrobit organizma dobivaju proteini, antioksidansi, vitamini skupine B, esencijalne masne kiseline te kalcij i magnezij. Povećana potreba za proteinima djelomično je uvjetovana pojačanim radom nadbubrežne žlijezde. Naime, za vrijeme stresa dolazi do intenzivnijeg lučenja hormona koji reguliraju pretvorbu proteina u ugljikohidrate, zbog čega je ubrzana njihova razgradnja. Prehrana siromašna proteinima također može rezultirati slabljenjem imunološkog sustava i njegove sposobnosti da se odupre različitim infekcijama. Stoga se namirnice kao što su riba, meso peradi i soja trebaju često naći na vašem tanjuru. Pri tome su masna riba poput tune, srdela i lososa posebno dobar izbor jer uz proteine sadrže i esencijalne masne kiseline, dok puretina, soja i mahunarke predstavljaju bogat izvor esencijalne aminokiseline triptofan, potrebne za sintezu serotonina koji je odgovoran za dobro raspoloženje. To je vrlo važno jer dnevna doza smijeha opušta organizam i rasterećuje ga od stresa. Za vrijeme stresa povećane su potrebe i za mineralnim tvarima, posebno za kalcijem i magnezijem. Osim što osigurava čvrstoću kostiju, kalcij sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa, osigurava pravilan rad srca i zaštitu imunološkog sustava. Poznat kao smirujući mineral, magnezij osigurava relaksiranje mišićnog tkiva između kontrakcija te regulira srčani ritam. Unos kalcija osigurat će mliječni proizvodi, tofu, srdele i bademi koji su uz ostale orašaste plodove, zeleno lisnato povrće i suho voće ujedno dobar izvor magnezija. Osim navedenih nutrijenata pri svladavanju stresa prepoznata je i važnost cinka, kalija i selena.

Stres i probava
U stanju stresa odabir namirnica treba prilagoditi i probavi. Nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice mogu izmorenom organizmu pružiti znatno olakšanje. Naime, tada je opskrbljenost probavnog sustava krvlju smanjena, a luči se i manje probavnih enzima. Uz takve loše uvjete probave apsorpcija nutrijenata ne može biti zadovoljavajuća, čak ni uz dobar odabir namirnica. Kao posljedica loše apsorpcije do organa i tkiva ne dolazi dovoljno nutrijenata, stoga je organizam prisiljen osigurati energiju razgradnjom vlastitog tkiva. Kako biste poboljšali probavu i olakšali apsorpciju nutrijenata, preporučujmo kuhanje i parenje hrane jer će se tako pripremljena hrana, bez suvišnih masnoća, lakše razgraditi i manje opteretiti probavni sustav.

Ostale (ne)pogodnosti hrane
Principi pravilne prehrane savjetuju što manji unos jednostavnih šećera, a to se i te kako može primijeniti na stanje stresa. Naime, šećer troši vitaminsko mineralne zalihe u organizmu, a najveća je potrošnja vitamina B, ujedno i najvažnije skupine za to fiziološko stanje. Umjesto slastica i rafiniranih proizvoda u kojima se krije obilje jednostavnih šećera bolje je posegnuti za svježim i suhim voćem te orašastim plodovima, ili pak nekoliko kockica tamne čokolade bogate antioksidansima.

A čime se hrani stres?

Adrenalin troši vitamin C
Vitamini C, E, beta karoten te mineral selen djeluju kao antioksidansi, a potrebni su za održavanje zdravoga imunološkog sustava koji pod pritiskom stresa poklekne. Biokemijski odgovor organizma na pojavu stresa je pojačano lučenje adrenalina. Budući da je za sintezu adrenalina potreban vitamin C, tijekom duljih stresnih razdoblja potrebe za tim vitaminom su povećane. Stoga u prehranu treba uključiti šareno voće i povrće.

Svi vitamini skupine B
Posebnu ulogu u prevenciji i svladavanju stresa igraju vitamini skupine B, koji sudjeluju u procesu stvaranja energije iz hrane i održavaju zdravlje živčanog sustava, a deficit bilo kojeg vitamina te grupe očituje se simptomima identičnim onima kod stresa. Najbogatiji izvori vitamina B su cjelovite žitarice, zeleno lisnato povrće, mahunarke, a vitamina B12 osigurati konzumiranje ribe, mesa i mliječnih proizvoda.

Što ograničiti

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Preporučljivo je ograničiti konzumaciju napitaka na bazi kofeina koji već u neznatno povećanim količinama lako izazivaju nervozu i nesanicu. Bolje je piti kvalitetan zeleni čaj, bogat polifenolima s antioksidativnim djelovanjem, koji će opustiti i istovremeno lagano stimulirati organizam. Cjelovite žitarice poput smeđe riže, ječma, prosa ili integralne tjestenine predstavljaju bogat izvor vitamina B kompleksa, koji djeluju umirujuće na središnji živčani sustav, i prehrambenih vlakana s povoljnim učinkom na probavu. Složeni ugljikohidrati iz cjelovitih žitarica održavaju stabilnu koncentraciju glukoze u krvi, što osigurava kontinuiranu razinu energije, kako biste se mogli nositi sa stresnim situacijama.

C vitamin najbolje se osigurava konzumiranjem šarenog voća i povrća

B vitamin nalazi se u cjelovitim žitaricama i mahunarkama

B12 vitamin nalazimo u ribi, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima