Proteklog tjedna je u Hoto centru u Svetoj Nedelji jedan od najstarijih zagrebačkih slastičarskih obrta, Horak, multimedijalnim spetaklom predstavio svoju novu slastičarnicu. Otvaranje lokala i ne bi bilo ništa posebno da tom prilikom nije predstavljen slastičarski portal – slastice.hr. Iako se u probnoj fazi portal još nalazi na stranicama horak.hr, prema riječima voditeljice portala iz agencije Indigo plavo, Danijele Bičanić, radi se o prvom takvom projektu u Hrvatskoj.

Degustacijski klub
Pokretač portala slastičar Jaroslav Horak objašnjava da se ovim projektom želi približiti ljubiteljima slastica koji mnogo vremena borave na Internetu. Takvi na slastičarskom portalu mogu dobiti sve informacije o omiljenim im tortama, kolačima i pecivu, a sve to pritiskom na miša mogu i naručiti. Kao i u svakoj on-line trgovini prihvaćaju se sve poznate kartice kao i gotovina pri plaćanju kod isporuke. Osim poslovnih ljudi koji nemaju vremena otići u slastičarnicu, a niti u primisli im nije spremanje slastica, portal je namijenjen i informatiziranim “tetama” koje dosta vremena provode za svojim računalom, a kod kuće imaju volju nešto slatko pripremiti. Za zagriženije “slatkoholičare” tu je i forum za razmjenu ideja, razmišljana i recepata i svih ostalih spoznaja o slatkom.
Prva asocijacija na povijest slastičarstva u Zagrebu danas je za mnoge stare Purgere upravo slastičarnica Horak koju je Jaroslav Horak senior 1929. otvorio na uglu Preradovićeve ulice i trga koji također nosi ime istog pjesnika. Tijekom ratnih događanja 40-ih godina 20. stoljeća slastičarnica je zatvorena da bi 50-ih bila ponovno otvorena na novoj lokaciji u Ilici kod Vinogradske bolnice, gdje postoji i danas. Da bi održali korak s vremenom i bili uvijek u trendu sa svojim proizvodima, Horakovi su oformili degustacijski klub koji na svojim redovitim “sjednicama” isprobava nove proizvode te ih ocijenjuje. Jaroslav Horak jr. objašnjava da njegov obiteljski obrt njeguje kvalitetu, tradiciju i dašak moderne što se očituje u njihovoj ponudi i poslovanju.
U Hrvatskoj se njeguje kultura kolača, objašnjava Horak, te njegova, kao i mnoge druge slastičarnice, ima stalne mušterije. Osim namjernika, to su načešće zaljubljeni ili pak stariji kojima je ritual nakon nedjeljne mise otići na kolače. No danas se, objašnjava Horak, većina slatkih proizvoda ipak pojede izvan slastičarnice jer više od polovine napravljenih slatkih proizvoda, što po narudžbi što pak iz tekuće ponude, kupci odnesu kući.

Upitna kvaliteta
Prema statistikama Hrvatske obrtničke komore, u Hrvatskoj je registriranih 1350 slastičarskih obrta dok na Zagreb otpada njih 248. Horak objašnjava da njihovu biznisu konkurenciju donekle čine veliki trgovački centri u kojima se može kupiti sve, pa i kolači i torte. No, s time bi se slastičari još nekako nosili da nije sivog tržišta koje im oduzima i više od 30 posto tržišta.
“Nemoguće je reći o kojim brojkama se točno radi, no svaka ulica ima svoju ‘tetu’ koja peče kolače za ljude u kvartu, o čemu dovoljno govore i oglasnici. Kako su potreba sredstva za rad relativno skromna, a i materijali su dostupni – mnogi su našli svoju priliku u sivom slastičarstvu. Iako je kvaliteta takvih kolača i torti upitna, činjenica je da su oni jeftiniji, a to je mnogim ljudima danas najvažnije”, objašnjava Jaroslav Horak.

Slastičar diplomirao građevinarstvo

Mlađi Jaroslav Horak u svojoj mladosti nije ni sanjao da će se baviti slastičarstvom. Iako je to bio obiteljski biznis, on se odlučio za studij građevine koji je i uspješno završio. No nakon što mu je umro otac Jaroslav, posao je preuzela majka, a i on se sve više počeo baviti slasticama.