Iako je od javnih radiotelevizija iz bivše Jugoslavije HRT po prihodima i položaju daleko ispred ostalih, sve više uspjeha bilježi i Radio-televizija Srbije. To pokazuje izvješće o poslovanju u 2006. kada je RTS ostvario ukupne prihode od 7,1 milijardu dinara (oko 650 milijuna kuna), od čega je 4,1 milijardu (57 posto) od pretplate, 1,9 milijarda (26,6 posto) od marketinga, a preostalih 1,13 milijardi dinara (oko 16 posto) stiglo je iz tranzicijskog fonda. Rashodi su lani na razini prihoda, a najviše je potrošeno na zaposlene (više od 37 posto), nešto manje na program (35 posto), troškovi zajedničkih funkcija iznose više od 22 posto rashoda, a za investicije potrošeno je samo 5 posto. Ipak, RTS je 2006. završio s 256 milijuna dinara dobiti, a bilježi i znatan porast gledanosti. I po gledanosti RTS ima razloga za zadovoljstvo jer je prema godišnjem izvještaju program RTS1 najgledaniji je u Srbiji, a jedina mu je konkurencija Pink. Prošlu godinu RTS1 završio je sa 5,2 posto gledanosti, a Pink imao je 4,4 posto. No prema izvješću za prva dva mjeseca 2007. razlika je povećana, pa je RTS1 u tom razdoblju imao 7,1 posto, a Pink 5,5 posto gledanosti. RTS ima dva zemaljska tv programa, jedan satelitski i nekoliko radiostanica. Ima pet studija, toliko i reportažnih kola. U svom sustavu ima i 292 odašiljača na kojima je bombardiranjima 1999. načinjena šteta od oko 530 milijuna eura. Javni servis Srbije muku muči i s dugom prema državi od 25 milijuna eura, te prema dobavljačima i kreditorima od oko 22 milijuna. Za razliku od HRT-a koji se ustalio uvođenjem reda u ubiranje RTV pristojbe, RTS još nema stabilan izvor prihoda od pretplatnika. Ubiranje pretplate počelo je krajem 2005., i to preko poduzeća za distribuciju struje. Od 50 milijuna eura dobivenih na račun pretplate u 2006. najprije se izdvajaju zakonske i ugovorne obaveze (kinematografija, troškovi ubiranja pretplate, pošte i telekomunikacijske usluge, autorska prava…) čime se konačan iznos smanjuje za gotovo 20 posto. U Srbiji muku muče s pretplatom, pa je tako od domaćinstava naplaćeno nešto manje od 55 posto. Na početku ubiranja bilo je 2,9 milijuna obveznika, no u 2006. dio domaćinstava oslobođen je plaćanja, pa je tako godina završena s oko 2,5 milijuna obveznika. Za usluge ubiranja pretplate i za struju RTS plaća godišnje više od osam milijuna eura. Europska agencija za obnovu (EAR) dodijelila je RTS-u 900.000 eura za kadrove. Tim novcem RTS će obučavati oko 150 novinara, oko 60 montažera, 50 snimatelja te nepoznat broj producenata, organizatora, koordinatora programa.

Za razliku od Hrvatske u kojoj je pristojba zapravo porez pa se na nju ne plaća PDV, u Srbiji se na pretplatu PDV uredno plaća, i to godišnje više od pet milijuna eura. Za razliku od RTS-a, HRT svoje godišnje izvještaje ne objavljuje na Internetu niti već smatraju da je javnosti dovoljno što ih dostavljaju Programskom vijeću i Saboru. Štoviše, podaci iz izvješća često se označavaju kao tajne, pa novinari često moraju svojim kanalima dolaziti do izvješća. Posljednji dokument za 2006. na HRT-u je bio prijedlog rebalansa proračuna prema kojemu su planirani ukupni prihodi od 1,45 milijardi kuna, a planirana dobit bila je oko pola milijuna kuna. HRT je samo od pristojbe lani trebao ostvariti 946 milijuna kuna, a od reklama 427 milijuna kuna. Za izdašan marketinški prihod ponajviše je zaslužno Svjetsko nogometno prvenstvo zbog kojih je HRT prebacio planirane prihode od marketinga za 11 milijuna kuna. Za razliku od RTS-a, najveću stavku u troškovima HRT-a zauzimaju usluge na koje je trebalo otići oko 600 milijuna kuna, a zaposlenici su stajali oko 471 milijun kuna. HRT ima gotovo 1,2 milijuna redovnih pretplatnika te još 8500 pretplatnika s povlaštenom tarifom, a do kraja ove godine očekuje se da bi redovnih pretplatnika bilo više od 1,19 milijuna. Krajem prošle godine bilo je 3584 zaposlenika. Radiotelevizija Slovenija još nije objavila svoj izvještaj za 2006., a prema izvještaju za 2005. imala je 2173 zaposlenika, no lani ih je smanjila ih 45, a 2007. planiraju završiti s još 120 zaposlenika manje. U 2005. ostvarila prosječan udio u gledanosti (share) oko 35 posto, a ukupan prihod iznosio je oko 165 milijuna eura. Od reklama je zaradila nešto više od 20,2 milijuna eura, a prema nekim podacima od marketinga je zaradila 22 milijuna eura. No najveći udio u prihodima od poslovanja RTV Slovenije ima pristojba, čak 71 posto, a koji su 2005. iznosili oko 78 milijuna eura. Najveći dio rashoda odlazi na zaposlenike (43 posto), te na troškove materijala i usluga (33 posto). Bosanskohercegovački Javni RTV servis (PBS) ne može se pohvaliti ovakvim rezultatima. Štoviše, trenutno je u velikoj akciji tražeći odobrenje da im se odobri povećanje pristojbe sa šest na 11 konvertibilnih maraka. U objašnjenju se navodi da cijena pristojbe ne pruža mogućnost većeg ulaganja u osnovnu djelatnost javnih servisa. Osim toga, uskoro bi trebali biti suočeni s novim troškovima jer će javni mediji biti suočeni s novim troškovima dozvole za emitiranje i dozvole za korištenje frekvencija. Godine 2006. završio je s gubitkom od 6,54 milijuna eura od čega je 3,76 preneseni gubitak. Mjesečni manjak PBS-a zbog neplaćanja pristojbe iznosi 1,5 milijuna eura. Na PBS-u je zaposleno oko tisuću ljudi, a godišnji im je prihod jednak mjesečnim HRT-a.

Tijanić: ‘HRT nije bolji’

Dio izvješća RTS-a sastoji se od pitanja čelniku RTS-a Aleksandra Tijanića. Jednog gledatelja zanimalo je zbog čega je program HRT-a bolji, no Tijanić odgovara da “nije bolji, ali bolje izgleda”, i to objašnjava 2,5 puta većim prihodima HRT-a. Drugi ga je pitao zašto je program za djecu bio bolji, Tijanić odgovara da su prije “djeca vjerovala da Djed Mraz postoji”.