Izgleda da je HRT privatna televizijska kuća kojoj je vlasnik Ravnateljstvo HRT-a. No, ona ne pripada svojim djelatnicima niti vodstvu, već građanima Hrvatske, a jedine osobe čija je obveza štititi vlasništvo građana su saborski zastupnici, istaknuo je redatelj Vinko Brešan govoreći pred saborskim zastupnicima o odnosu domaćih televizija prema Nacionalnom programu razvoja audivizualnog stvaralaštva i nepoštivanju Zakona o audivizualnom stvaralaštvu.

Predstavnici filmske industrije saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije te Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu u ponedjeljak su iznijeli probleme koji koče razvoj domaćeg audivizualnog stvaralaštva i predstavili Nacionalni program razvoja audiovizualne industrije. Taj je program, smatra Brešan, nemoguće realizirati bez stupanja komercijalnih televizija u koprodukcijske odnose s kinematografskom proizvodnjom, odnosno bez oporavka domaće televizijske proizvodnje. Osvrnuvši se na odnos saborskih zastupnika prema HRT-u, Brešan je kazao da se u mnogim odlukama ne štite vlasništvo građana, već pogoduju komercijalnim televizijama. Podsjetio i na propast pregovora Koordinacije za elektroničke medije te filmskih i televizijskih redatelja s Ravnateljstvom HRT-a o uvrštavanju javnih potreba u ugovor HRT-a s Vladom, koji se bavi programom javne televizije. “Pregovori su propali jer HRT nije pristao da jednom godišnje proizvodi igranu seriju za djecu, tako da se niti jedna od javnih potreba za koje smo se zalagali ne nalazi u prijedlogu tog ugovora. Igrana serija na materinjem jeziku za djecu jedna od najvažnijih javnih potreba HRT-a. Umjesto toga, u prijedlogu privremenog ugovora dobili smo formulaciju da će HRT ‘uz maksimalne napore obnoviti proizvodnju dječje dramske serije“, naveo je Brešan. Kao jedan od primjera katastrofalnog odnosa prema domaćoj audiovizualnoj industriji naveo je HRT-ovo nepoštivanje Zakona o audiovizualnoj djelatnosti i traženje zakonskih izlika koje će toj televiziji omogućiti izbjegavanje sufinanciranja Nacionalnog programa razvoja audiovizualnog stvaralaštva. “Sabor je u zakonu naznačio količine i izvore sredstava namijenjenih audiovizualnom stvaralaštvu na području filma i televizije, a jedan od njih je i HRT. Njegovo današnje ravnateljstvo svim silama traži nejasnoće u tom zakonu. Nije jasno zašto se opiru sufinanciranju, kada će se sva audiovizualna djela, sufinancirana iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), vratiti upravo HRT-u u obliku televizijskog programa”, rekao je Brešan. Propadanje HRT-a, poručuje, mogu zaustaviti isključivo saborski zastupnici. “Vi birate Programsko vijeće, a ono ravnatelja. Iskreno vjerujem da novi ravnatelj mora biti osoba koja ni na koji način nije kompromitirana dosadašnjim javnim djelovanjem, pogotovo upitnim javnim djelovanjem na televiziji, i koja će biti predstavnik znanja u području tv proizvodnje”, zaključio je Brešan. Na rad HRT-a osvrnuo se i ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, upozorivši da, ukoliko ostane pod vodstvom trenutnih čelnika, neće preživjeti.

Rezultati

Nužni porezni poticaji
Koordinatorica radne skupine za izradu mjera poticaja u audiovizualnoj industriji Tatjana Aćimović govorila je o nužnosti uvođenja poreznih poticaja za inozemne produkcije, izdvojivši primjer Njemačke. Ta zemlja od 2007. rezervira 60 milijuna eura godišnje za povrat producentima, i to u obliku trogodišnjeg plana.

Primili na znanje
Oba saborska odbora podržala su donoseni program, zaključivši da je ispunjavanje zakonskih obveza financiranja audiovizualnog stvaralaštva od strane nacionalnih televizija zadatak Vijeća za elektroničke medije.