Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Gradovi domaćini nude ponešto za svakog

Autor: Eleonora Dukovac
09. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Osim u nogometu, gosti EP-a moći će uživati u raznolikostima jer se domaćinstva utakmica održavaju u mjestima od Ženevskog jezera preko alpskih gradića ugodnih ambijenata pa sve do prijestolnice srednje Europe

BASEL
Basel opravdano nosi epitet kulturnog središta Švicarske s čak 26 kazališta i više od tisuću klasičnih koncerata svake godine, a ondje je i oko 40 vrhunskih muzeja od kojih vrijedi vidjeti Povijesni muzej grada Basela s rijetkim artefaktima iz riznice katedrale, kao i zgradu sveučilišta koje datira iz 1460 godine. Grad je spoj tradicionalne i suvremene arhitekture u kombinaciji s brojnim zelenim površinama. Osim toga vrijedi vidjeti i povijesno središte s katedralom Munster, koja je sagrađena u 12. i 13. stoljeću, u kojoj je i memorijal Desideriusa Erasmusa. I sam stadion St. Jakob Park arhitektonsko je čudo. Relaksacija, šetnja, pa i kupanje moguće je na baselskoj rivijeri na Rajni. Tim više jer Basel ima najtopliju klimu u Švicarskoj. Barova, restorana i hotela ne manjka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

BERN
Kamene ulice daju svojevrstan šarm glavnom gradu Švicarske u kojem je glavna znamenitost Centar Paula Kleea sa 4000 djela toga umjetnika rođenog u Bernu. Vrijedi vidjeti i Povijesni muzej grada Berna smješten u dvorcu s tornjićima iz 19. stoljeća s djelima izloženim na čak sedam katova. Najvažniji izlošci su maketa Berna iz 19. stoljeća, flamanske tapiserije te islamski nakit, keramika i oružje. Švicarski alpski muzej vodi pak kroz povijest planinarstva. Gradsko središte uljepšava nekoliko crkava i tornjeva, a posebna atrakcija je Zytglogge – toranj sa satom iz 18. stoljeća. Kasnogotička crkva Munster ima najviši zvonik u Švicarskoj koji je građen nekoliko stoljeća. Moguće je jednostavno uživati i u pogledu na Alpe, koje ulaze u vidokrug prelaskom glavnog mosta Kornhaus.

BASEL
Basel opravdano nosi epitet kulturnog središta Švicarske s čak 26 kazališta i više od tisuću klasičnih koncerata svake godine, a ondje je i oko 40 vrhunskih muzeja od kojih vrijedi vidjeti Povijesni muzej grada Basela s rijetkim artefaktima iz riznice katedrale, kao i zgradu sveučilišta koje datira iz 1460 godine. Grad je spoj tradicionalne i suvremene arhitekture u kombinaciji s brojnim zelenim površinama. Osim toga vrijedi vidjeti i povijesno središte s katedralom Munster, koja je sagrađena u 12. i 13. stoljeću, u kojoj je i memorijal Desideriusa Erasmusa. I sam stadion St. Jakob Park arhitektonsko je čudo. Relaksacija, šetnja, pa i kupanje moguće je na baselskoj rivijeri na Rajni. Tim više jer Basel ima najtopliju klimu u Švicarskoj. Barova, restorana i hotela ne manjka.

BERN
Kamene ulice daju svojevrstan šarm glavnom gradu Švicarske u kojem je glavna znamenitost Centar Paula Kleea sa 4000 djela toga umjetnika rođenog u Bernu. Vrijedi vidjeti i Povijesni muzej grada Berna smješten u dvorcu s tornjićima iz 19. stoljeća s djelima izloženim na čak sedam katova. Najvažniji izlošci su maketa Berna iz 19. stoljeća, flamanske tapiserije te islamski nakit, keramika i oružje. Švicarski alpski muzej vodi pak kroz povijest planinarstva. Gradsko središte uljepšava nekoliko crkava i tornjeva, a posebna atrakcija je Zytglogge – toranj sa satom iz 18. stoljeća. Kasnogotička crkva Munster ima najviši zvonik u Švicarskoj koji je građen nekoliko stoljeća. Moguće je jednostavno uživati i u pogledu na Alpe, koje ulaze u vidokrug prelaskom glavnog mosta Kornhaus.

ŽENEVA
Najveća znamenitost grada je samo Ženevsko jezero koje je moguće razgledati brodskim turama. Vodenu ženevsku priču upotpunjuje i fontana Jet d’Eau koja izbacuje mlazove 140 metara uvis. Među atrakcijama je katedrala St-Pierre i Muzej suvremene umjetnosti te Muzej povijesti i umjetnosti u kojem je velika zbirka artefakata od egipatskih mumija do djela nizozemskih majstora, a atrakcija je i Muzej izrade satova, glasovitog ženevskog proizvoda. U prijestolnici međunarodnih organizacija, sjedište je Crvenog križa, a u Muzeju Crvenog križa popis je žrtava svjetskih ratova u posljednjih nekoliko desetljeća. Palais des Nations (Palača naroda) sada je europsko sjedište UN-a. Osim satova, među glasovitim ženevskim proizvodima su čokolada, cigare i nakit, koji mogu biti vrijedan suvenir.

ZÜRICH
Poslovna prijestolnica Švicarske – grad banaka, bankara i novca, nudi više od četvrte burze po veličini u svijetu. Razgledajte poznatu gotičku katedralu Grossmünster, koju je sagradio Charlemagne, a vitraje osmislio Augusto Giacometti, ili prošećite botaničkim vrtom uz jezero ili starom jezgrom uz rijeku Limmat, a večer provedite u nekom od bezbrojnih caféa u Niederdorfstrasse, najživljoj ulici u Zürichu. Vrijedi pogledati i Fraumünster – crkvu sagrađenu prije devetog stoljeća čije je prozore oslikao Marc Chagall, čija su djela i glavni dio postava Muzeja lijepih umjetnosti. U širokoj ponudi muzeja i galerija vrijedi posjetiti Cabaret Voltaire u kojem je 1916. utemeljen dadaizam. Ljubitelji književnosti mogu pak pogledati zakladu James Joycea s artefaktima vezanim uz njegov život u Zürichu.




BEČ
Uz dvorac Schönbrunn i katedralu sv. Stjepana srce Beča i turistima jedan od najprivlačnijh dijelova grada nudi Innere Stadt s poznatom ulicom RingStrasse i monumentalnim zdanjima kao što su Rathaus (gradska vijećnica), Burgtheater, sveučilište, parlament, Staatsoper i Hofburg (bivša carska palača). Kao središte s bogatim kulturnim naslijeđem i tradicijom u čiju su povijest utkane i note Beethovena, Mozarta i Straussa, Beč svojim posjetiteljima nudi velik broj muzeja, kazališta i opernih kuća, kao i brojne kulturne manifestacije, poput filmskog festivala tijekom ljetnih mjeseci, kojima obogaćuje svoju ponudu. Preporučljivo je biciklom doći do nekog od brojnih restorana koji nude poznate bečke specijalitete poput bečkog odreska, a za sladokusce bečke delicije poput Sacher torte ili savijače od jabuka.

KLAGENFURT
Glavni grad austrijske pokrajine Koruške okružen je s nekoliko planina na kojima se ističu visoke šume. U starinskom gradskom centru prepunom nadsvođenih dvorišta dva su najvažnija muzeja: Regionalni muzej Rudolfinum gdje se možete upoznati s poviješću Koruške te Muzej Roberta Musila posvećen ausrijskom romanopiscu prošlog stoljeća. Glavnim gradskim trgom dominira kip zmajolikog Lindwurma, gradskog amblema. U blizini grada je jezero Worthsee gdje je i tematski park Minimundus s umanjenim maketama najglasovitijih svjetskih građevina. Moguće je uživati i u vožnji brodićima po jezeru.




SALZBURG
Mozartov rodni grad najdinamičnija je nogometna austrijska prijestolnica, ali i prepun povijesnih znamenitosti, ponajprije vezanih uz glazbenoga genija. Na broju 9. Getreidegasse Mozartova je rodna kuća u kojoj je živio kao dijete, a ispunjena je rukopisima i instrumentima. U Wohnhausu na Makarplatzu 8 prikazom dokumentarnih filmova govori se o posljednjim godinama njegova života. Skladateljev kip je na Mozartplatzu s kojeg se pogled pruža na Reidenz Neugebaude i glazbeno zvono iz 18. stoljeća – Glockenspiel. Iza trga prostire se Residenz, kompleks svečanih dvorana iz 16. stoljeća oko središnjeg dvorišta u kojem je Mozart svirao kao dječak. Valja pogledati i Schloss Mirabell, dvorac s prekrasnim vrtovima i baroknim stubištem.

INNSBRUCK
Alpsko zimovalište sinonim je za skijanje pa ima izvrsnu ponudu hotela i restorana. Turizam je u Innsbrucku glavni izvor prihoda, pogotovo zbog prekrasnog središta grada s povijesnim građevinama i prijateljskim ambijentom. Mnoge su znamenitosti vezane uz ličnost cara Maksimilijana I., a njegova umjetnička zbirka izložena je u bivšem carskom Goldenes Dachlu. Najimpresivniji muzej je Tiroler Landesmuseum Ferdinandeum s djelima nizozemske i flamanske umjetnosti i artefaktima iz prapovijesnih vremena. U Zeugehausu, bivšoj carskoj tvornici baruta, naći se kronolška povijest tirolske regije. Dobro je pogledati i dvorac Ambras Ferdinanda II. s habsburškim umjetničkim blagom.

Autor: Eleonora Dukovac
09. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close