Pieter Goiris izvršni je direktor i jedan od suosnivača agencije Boondoogle, vodeće agencije za oglašavanje i komunikacije u Belgiji, a na ovogodišnjem festivalu IdejaX govorit će o tome kako će pametne ideje u budučnosti graditi brendove. Ipak, osim što je stručnjak za marketing, Goiris je diplomirao i organizacijsku psihologiju, što mu je svakako pomoglo da uspješno vodi tim od stotinjak ljudi, a stečena znanja primjenjuje u stvaranju pozitivnog i kreativnog radnog okruženja.

Koliko vam je znanje iz psihologije pomoglo na čelnoj poziciji agencije?
Brendovi se danas moraju ponašati sve više poput ljudi. Moraju slušati, biti interaktivni, izgrađivati odnose. Dobro razumijevanje tih procesa pomaže razviti kvalitetnu komunikacijsku strategiju i kreativne kampanje i iz tog aspekta uvid u psihologiju ljudskog ponašanja uvelike pomaže. Ali pomaže i prilikom upravljanja timom od sto zaposlenika gdje su također ljudski odnosi i interakcija na prvom mjestu. Tako da bi moj odgovor definitivno bio da mi je oduvijek bilo korisno što sam posjedovao znanje s fakulteta kao podlogu za daljnje upravljanje ljudskim odnosima u poslu.

Što je najbitnije da jedan marketinški tim bude konstruktivan i da kvalitetno funkcionira?
Osnova su ljudi i kultura. U modernoj agenciji potrebni su vam brojni ljudi s različitim vještinama i znanjima, stoga je pravilan odabir kadrova ključ za uspjeh. Pored toga, jako je bitno sa zaposlenicima dijeliti informacije o tome gdje se agencija trenutno nalazi, kamo ide, te što želi postići u budućnosti. Ukoliko se zaposlenici prepoznaju u toj kulturi koju ste im definirali, i mogu raditi s vama na tome da zajednički stvarate i oblikujete tu kulturu, produktivnost i kreativnost će same prirodno uslijediti.

Koliko je za agencije bitno udruživanje u marketinške organizacije?
Ovisi o ljudima koji vode udruženja i rade u njima na dnevnoj bazi. Ukoliko imaju dobru viziju, kvalitetne radionice, seminare i mogućnosti za umrežavanje, apsolutno je korisno za agenciju da postane dijelom takve organizacije.

Koliko je radne slobode potrebno da bi zaposlenik bio kreativan?
Prvo trebate definirati kvalitetnu agencijsku kulturu. Za nas je sloboda sastavni dio te kulture. Naravno, treba definirati određena pravila, naročito kad imate 100 zaposlenika. Ali treba pustiti ljude, naročito strateške planere i kreativce da si sami organiziraju posao i svoju dnevni raspored aktivnosti.

U kojoj mjeri su današnji marketinški kreativci ograničeni komercijalnim zahtjevima klijenata?
Smatram da situacija nije znatno drukčija nego što je bila prije primjerice 30 godina. Uvijek postoje i postojat će i ubuduće frustrirajuća ograničenja poput korporativnih smjernica, pravnih aspekata, veličine zadanih budžeta i slično. Ali uvijek sam na ta ograničenja gledao kao na izazov koliko možemo biti kreativni unutar nametnutih okvira, trudeći se pomaknuti granice.

Kako je kriza utjecala na trendove u marketingu? Je li zbog smanjenih budžeta kreativnost više došla do izražaja?
Belgija je mala zemlja i tržište, te su zbog toga naše agencije navikle raditi s malim budžetima i unutar njih biti kreativni. Tijekom krize to se naravno i dodatno pogoršalo, i smatram da je to do određene mjere imalo pozitivni učinak na kreativnost, jer kreativni ljudi žele da se njihov rad vidi i da ljudi znaju za njih. Ali smatram da bi bilo apsolutno pogrešno zaključiti kako su smanjeni ili mali budžeti preduvjet za napraviti kvalitetne radove. Kada bi razdoblje krize potrajalo, s vremenom bi sigurno dovelo i do utjecaja na pad produktivnosti i kreativnosti, jer ukoliko ljudi ne mogu dobiti zaslužena primanja za svoj rad, ili ako njihove kreativne ideje ne možemo realizirati zbog manjka sredstava u budžetima, oni bi prestali davati svoj maksimum.

Gdje vidite budućnost marketinga?
Pitanje za milijun dolara. Optimističan sam po pitanju budućnosti. Brendovi postaju zreliji, te sve više shvaćaju kako komunicirati s potrošačima u dobu tehnologije. Taj novi pristup i način izgradnje brendova pruža ogromne mogućnosti agencijama i oglašivačima. Ali i agencije i oglašivači će morati puno ulagati u nove talente, s različitim vještinama od onih na koje su se oslanjali do sada. Svi oni koji neće pratiti taj trend izgubit će svoje mjesto na tržištu.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Usporedbe

Koliko je europska marketinška industrija razvijena u odnosu na svjetsku? (američku, azijsku…)
Smatram da je dobro razvijena. U nekim dijelovima svijeta usvajanje i primjena novih tehnologija teče znatno brže nego u Europi. Kao rezultat tog procesa, tamo se prilike za kreiranje kreativnih kampanja i izradu komunikacijskih strategija se ponekad javljaju znatno brže.

Zaostaju li zemlje jugoistočne Europe za tim trendovima?
Nisam stručnjak za područje JI Europe, ali mogu pretpostaviti, zahvaljujući ekonomskom i kulturnom razvoju u tom dijelu Europe da je oglašavanje još uvijek dosta tradicionalistički orijentirano. Ali uvjeren sam kako će te zemlje uskoro usvojiti hrabriji i interaktivniji način izgradnje brendova.