Kako se ističe u priopćenju, njihov prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres 1880. bitno promijenio izgled katedrale koja je tada također pretrpjela teška oštećenja.
Vrh južnog tornja zagrebačke katedrale, teško oštećen u potresu 22. ožujka, po mišljenju dizajnera Davora Brukete i Nikole Žinića te arhitekta Damjana Gebera, trebao bi biti pretvoren u suvremeni spomenik koji bi uz sakralnu funkciju služio i kao vidikovac i arhitektonska atrakcija.
Kako se ističe u priopćenju, njihov prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres 1880. bitno promijenio izgled katedrale koja je tada također pretrpjela teška oštećenja.
Vrh južnog tornja zagrebačke katedrale, teško oštećen u potresu 22. ožujka, po mišljenju dizajnera Davora Brukete i Nikole Žinića te arhitekta Damjana Gebera, trebao bi biti pretvoren u suvremeni spomenik koji bi uz sakralnu funkciju služio i kao vidikovac i arhitektonska atrakcija.
Kako se ističe u priopćenju, njihov prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres 1880. bitno promijenio izgled katedrale koja je tada također pretrpjela teška oštećenja.
“Novi izgled koji je katedrali tada dao Herman Bollé, nije bio kopija starog, već je reflektiralo arhitektonsko – umjetnička stremljenja tog vremena”, ističu trojica kreativaca.
Smatraju da tako i novi vrh južnog tornja katedrale ne bi trebao biti identična kopija starog, već bi trebao otvoriti dijalog između povijesnog originala i sadašnjosti, tvoreći novu prepoznatljivu spomeničku atrakciju Zagreba.
“Oduvijek su se crkve popravljale i nadograđivale u raznim stilovima, tvoreći jedinstvena arhitektonska rješenja, objekte koji su kroz svoje eklektične forme živi spomenici turbulentne hrvatske povijesti”, izjavio je Davor Bruketa.
Nikola Žinić podsjetio je kako postoje brojni svjetski primjeri povijesnih građevina koje su doživjele promjene suvremenim intervencijama a koje su danas prepoznatljivi orijentiri tih gradova koje posjećuju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta. Primjerice, kupola Reichstaga u Berlinu ili piramidalni ulaz u pariški muzej Louvre.
Po njihovoj zamisli, novi vrh južnoga tornja uz svoju bi sakralnu funkciju služio kao vidikovac i spomenik nedaćama koje su zadesile Zagreb u ožujku 2020. godine. Vrh sjevernoga tornja, koji je nedavno spušten na tlo, vratio bi se na mjesto i svjedočio o izgledu katedrale s početka dvadesetog stoljeća.
Također, smatraju da bi se za završetak južnog tornja trebao raspisati međunarodni arhitektonski natječaj, “kako bi Zagreb i Hrvatska iz ovih nesretnih događaja izašli obogaćeni novom i globalno relevantnom sakralnom i kulturnom vrijednošću”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Medijske pozornosti nam treba
“smatraju da bi se za završetak južnog tornja trebao raspisati međunarodni arhitektonski natječaj” – ajde priznajte, čije interese zastupate? Želite progurati neke svoje poslovne partnere iz inozemstva?
Uključite se u raspravu