U veljači sam upozorio da: “… SAD i Iran su već imali vojni sukob za koji je izgledno da će uskoro doći do eskalacije; Kina je zahvaćena izbijanjem virusa koji bi mogao postati globalnom pandemijom; kibernetičko ratovanje je u tijeku; većinski vlasnici obveznica američkog državnog duga – riznice provode strategije diverzifikacije; preliminarni izbori demokratskog predsjedničkog kandidata razotkrivaju jaz u opoziciji Trumpu i već izazivaju sumnju po pitanju postupka brojanja glasova; suparništva između SAD-a i četiri revizionističke sile u eskalaciji su; i stvarni troškovi klimatskih promjena i ostalih okolišnih trendova u porastu su”.

Od veljače se izbijanje bolesti Covid-19 u Kini doista pretvorilo u pandemiju, opravdavajući one od nas koji su prethodno upozorili da će koronavirus imati ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo. Zbog politike velikih paketa poticaja, Velika recesija 2020. nije postala Velikom depresijom. No globalno gospodarstvo ostaje krhko čak i kad bi došlo do oporavka od uvelike smanjenog outputa i potražnje u obliku slova V, on bi mogao trajati samo jedan ili dva kvartala, s obzirom na nisku razinu gospodarske aktivnosti.

Alternativno, s toliko neizvjesnosti, izbjegavanje rizika i razduživanje od strane korporacija, domaćinstava i čak cijelih zemalja moglo bi s vremenom rezultirati anemičnijim oporavkom u obliku slova U. No ako se ne kontrolira nedavni veliki val slučajeva bolesti Covid-19 u Sjedinjenim Američkim Državama i u ostalim zemljama i ako dođe do drugog vala ove jeseni i zime prije otkrivanja sigurnog i učinkovitog cjepiva, izgledno je da će gospodarstvo iskusiti recesiju s dvostrukim dnom u obliku slova W. S tako velikim krhkostima u globalnom gospodarstvu, ne može se isključiti niti Velika depresija u obliku slova L do sredine desetljeća.

Prijelaz na sigurniju imovinu

Povrh toga, kao što sam predvidio u veljači, suparništvo između SAD-a i četiri revizionističke sile: Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, ubrzalo se tijekom kandidiranja za predsjedničke izbore u studenom. Postoji rastuća zabrinutost da te zemlje pribjegavaju kibernetičkom ratovanju u cilju ometanja izbora i produbljivanja podjela između pristaša različitih stranaka u Americi. Tijesan ishod gotovo zasigurno dovest će do optuživanja za “lažiranje izbora” i potencijalno do građanskih nereda.

Kriza uzrokovana bolešću Covid-19 također je ozbiljno pogoršala hladni rat između Kine i Amerike vezano uz trgovinu, tehnologiju, podatke, ulaganja i valutna pitanja. Geopolitičke tenzije opasno eskaliraju u Hong Kongu, Tajvanu, i Istočnom i Južnom kineskom moru. Čak i ako niti Kina niti SAD ne žele vojni sukob, intenziviranje politike sračunatog rizika moglo bi dovesti do vojne nezgode koja izmiče kontroli.

Na Bliskom istoku očekivao sam da će Iran eskalirati tenzije sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, osobito Izraelom i Saudijskom Arabijom. No s obzirom na Trumpove sve očiglednije loše rezultate prema anketama, Iranci su očito izabrali politiku relativnog suzdržavanja u nadi da će pobjeda za Joea Bidena dovesti do toga da se SAD ponovno pridruži nuklearnom sporazumu iz 2015. i popusti američke sankcije.

Također sam izrazio zabrinutost da bi Trumpova administracija mogla koristiti sankcije za oduzimanje i zamrzavanje udjela Kine, Rusije i ostalih suparnika u američkoj riznici, što bi potaknulo rasprodaju riznice uslijed prijelaza tih zemalja na geopolitički sigurniju imovinu kao što je zlato. Taj strah, zajedno s rizikom da će veliki monetizirani fiskalni deficiti raspiriti inflaciju od tada uzrokuje porast cijena zlata. Te su cijene ove godine zabilježile rast od 23% i za više od 50% od kraja 2018. Sjedinjene Američke Države doista se naoružavaju dolarom koji je nedavno oslabio uslijed težnje kako američkih protivnika tako i saveznika prema diverzificiranju od imovine denominirane u dolarima. Zabrinutost po pitanju okoliša također raste. U Istočnoj Africi dezertifikacija je stvorila idealne uvjete za najezdu skakavaca biblijskih razmjera koji uništavaju usjeve i izvore zarade. Nedavno provedeno istraživanje ukazuje na to da će propadanje usjeva uslijed rastućih temperatura i dezertifikacije otjerati stotine milijuna ljudi iz vrućih tropskih zona prema SAD-u, Europi i ostalim područjima s umjerenom klimom u nadolazećim desetljećima.

Bolesti i klimatske promjene

Poveznice između klimatskih promjena i pandemije također postaju jasnije. Dok ljudska rasa u sve većoj mjeri nasrće na prirodna staništa divljih životinja, dolazi u sve češći kontakt sa šišmišima i ostalim vektorima zoonotskih bolesti. Postoji i sve veća zabrinutost da će se usporedno s otapanjem sibirskog permafrosta odavno zamrznuti smrtonosni virusi ponovno pojaviti i ubrzano raširiti po svijetu kao što je bio slučaj s bolešću Covid-19.

Zašto financijska tržišta blaženo zanemaruju ove rizike? Nakon pada za 30-40% na početku pandemije, brojna tržišta vlasničkog kapitala nadoknadila su većinu svojih gubitaka, uslijed masovne reakcije fiskalne politike i nada za predstojeće cjepivo protiv bolesti Covid-19. Problem je u tome da ono što je bilo točno u veljači, ostaje točno i danas: gospodarstvo bi još uvijek brzo moglo biti poremećeno još jednim rizikom repa za ekonomiju, financije, geopolitiku ili javno zdravstvo, od kojih je velik broj ustrajao i, u nekim slučajevima, postao akutniji tijekom trenutne krize. Tržišta nisu baš dobra u određivanju cijena političkih i geopolitičkih, a kamoli okolišnih rizika repa jer je njihovu vjerojatnost teško procijeniti. Međutim, s obzirom na razvoj situacije tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, ne bismo trebali biti iznenađeni ako se ponovno uzdrma globalno gospodarstvo prije proteka godine.