Ekonomska kriza izazvana pandemijom bliži se kraju. Skori pronalazak i proizvodnja djelotvornih lijekova i cjepiva te krajnje ekspanzivna monetarna politika dovest će vjerojatno već u sljedećoj godini do potpunog oporavka američkog i europskog gospodarstva, a time i hrvatskog.

Pandemija zarazne bolesti Covid-19 velik je svjetski zdravstveni problem s teškim gospodarskim posljedicama. Mjere ograničavanja slobode kretanja i strah od zaraze drastično su smanjili ekonomsku aktivnost u cijelome svijetu.

To pokazuju prve procjene realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu ove godine. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, realni BDP pao je 9,5 posto u SAD-u i čak 15 posto u eurozoni. Usput rečeno, podatak o padu od 33 posto u SAD-u koji se pojavio u medijima odražava drukčiji način izračuna i stoga nije usporediv s europskim podacima.

Premda su mnoge države znatno ublažile restriktivne mjere, što je dovelo do poboljšanja gospodarskog stanja, ono je još uvijek daleko od pretkrizne razine. Štoviše, zaraza se u mnogim zemljama ponovno širi, što prijeti jačanjem restriktivnih mjera i straha s istim ekonomskim posljedicama.

Unatoč tome, postoje dva razloga za optimizam. Jedan se odnosi na područje farmaceutike, a drugi na područje monetarne politike.

Proizvodnja lijekova i cjepiva

U tijeku je svjetska potraga za lijekovima i cjepivima protiv bolesti Covid-19. Države, međunarodna tijela, humanitarne fondacije i privatne tvrtke ulažu velika sredstva u tu svrhu. Provode se brojni eksperimenti kako bi se ustanovila neškodljivost i djelotvornost potencijalnih lijekova i cjepiva.

Takvi napori već su dali prve plodove. Najprije je utvrđeno da neki lijekovi donekle skraćuju trajanje bolesti i blago smanjuju smrtnost teško oboljelih. Nakon toga, počela su pristizati izvješća o znatno djelotvornijim lijekovima. U tijeku je njihova analiza i provjera. Što se tiče cjepiva, izdvojeni su najbolji kandidati i provode se pokusna cijepljenja brojnih dragovoljaca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nakon utvrđivanja neškodljivosti i djelotvornosti istraživanih lijekova i cjepiva, sljedeći izazov bit će njihova proizvodnja u dovoljno velikoj količini. Mnoge velike farmaceutske tvrtke jamče da mogu znatno povećati proizvodnju u relativno kratkom roku.

Neki stručnjaci predviđaju da će do kraja ove godine biti proizvedena dovoljna količina djelotvornih lijekova i cjepiva protiv bolesti Covid-19. Ako se ta prognoza ostvari, onda će ubrzo nakon toga nestati razlog za strah od te bolesti i za nametnuto ili svojevoljno ograničavanje gospodarskih aktivnosti.

U okolnostima pandemije mnoge su države u svijetu, kako bi ograničile pad zaposlenosti, donijele fiskalne mjere izravne potpore gospodarskim subjektima, uglavnom u obliku naknade plaća zaposlenima. Takve potpore financirane su zaduživanjem na financijskim tržištima.

S druge strane, najmoćnije središnje banke uvele su ili pojačale mjere ekspanzivne monetarne politike. Američka središnja banka Fed i Europska središnja banka znatno su povećale otkup raznovrsnih vrijednosnih papira. Prvi rezultati ekspanzivne monetarne politike već su vidljivi. Stopa međugodišnjeg rasta novčane mase u eurozoni skočila je sa 8,1 posto u veljači na 12,6 posto u lipnju. Toliko velika monetarna ekspanzija nije zabilježena još od 2000. godine.

Što se tiče SAD-a, stopa rasta novčane mase povećala se u istom razdoblju sa 6,6 posto na čak 37,2 posto. Do takvog rasta novčane mase nije došlo nikada prije u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata.

Gospodarski učinci

Krajnje ekspanzivna monetarna politika povećat će investicije tvrtki i potrošnju kućanstava, posebno kada se poboljša zdravstvena situacija zahvaljujući spomenutim naporima farmaceutske industrije. To će dovesti do potpunog oporavka ukupne potražnje i proizvodnje u SAD-u i eurozoni, vjerojatno već u 2021. godini.

Kada je riječ o kretanju hrvatskog gospodarstva, ono u velikoj mjeri ovisi o inozemnoj turističkoj potražnji za domaćim ugostiteljskim, prijevozničkim i trgovačkim uslugama. Imajući u vidu prethodno navedene stimulativne čimbenike te činjenicu da čak i u sadašnjim okolnostima inozemni turisti u nemalom broju dolaze u Hrvatsku, nije vidljiv čimbenik koji bi spriječio potpun oporavak turističke potražnje u sljedećoj godini.

Pored povećanja izvoza usluga, može se očekivati i porast hrvatskoga robnog izvoza koji se tijekom krize znatno smanjio.

Prema podatcima Eurostata, u prvih pet mjeseci 2020. godine nominalna je vrijednost robnog izvoza bila 10 posto manja nego u istom razdoblju prethodne godine. Spomenute stimulativne mjere monetarne politike u eurozoni mogle bi snažno djelovati upravo na hrvatski robni izvoz.

Povećan devizni priljev zahvaljujući oporavku turizma i porastu robnog izvoza te korištenju sredstava iz fondova i programa EU-a stvorit će pritisak u smjeru jačanja kune prema euru, na što će reagirati Hrvatska narodna banka otkupom deviza odnosno stvaranjem domaćeg novca. To će pozitivno djelovati na domaću potražnju te proizvodnju i zaposlenost. Hrvatsko će gospodarstvo, dakle, slijediti oporavak gospodarstva eurozone.

• Autor kolumne je rukovoditelj Odjela za analize i istraživanja u Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje