Nakon izvršne uredbe američkog predsjednika Donalda Trumpa iz 2025. godine o uspostavi strateških rezervi bitcoina, privatne tvrtke, investicijske banke i akademici počeli su poticati velike središnje banke da to razmotre. Trumpov kandidat za čelnika Federalnih rezervi, Kevin Warsh, ponovio je to stajalište u intervjuu prošle godine, opisavši bitcoin kao “novo zlato.” Kina i mnoga velika tržišta u razvoju već dugo prepoznaju rizike pretjerane ovisnosti o američkom dolaru.

Napori za smanjenje te ovisnosti pomogli su potaknuti nedavni rast cijena zlata, koje su porasle za otprilike 65 posto u protekloj godini. Ako je diversifikacija od dolara već u tijeku kroz akumulaciju zlata, argument glasi, zašto ne dodati i bitcoin u rezerve središnje banke? Na kraju krajeva, to bi moglo ojačati portfelje rezervi i izgraditi otpornost na američke financijske sankcije.

Algoritamsko ograničenje

Ova ideja nije toliko nevjerojatna koliko se čini. Uslijed sve većeg rizika od sukoba velikih sila, Kina i Europa bore se izgraditi likvidnije, neovisne platne sustave za renminbi i euro, pa bi privlačnost bitcoina kao politički neutralne rezervne imovine mogla rasti.

Bitcoin je na mnogo načina idealna valuta za fragmentiraniji i neizvjesniji globalni krajolik. No, sama američka vlada brzo postaje jedan od njegovih najistaknutijih zagovornika, ponajviše zahvaljujući masovnoj političkoj potrošnji kripto lobija. Malo tko ima više koristi od ove promjene od obitelji Trump, koja je spremna zaraditi milijarde dolara zahvaljujući pro-kripto politikama administracije. Naravno, bitcoin ostaje vrlo volatilan.

Njegova cijena naglo je pala, s više od 124.000 USD u listopadu 2025. na 70.000 USD danas, iako zlato nastavlja rasti, što dodatno naglašava neizvjesnost oko njegovih kratkoročnih izgleda. Neki analitičari vjeruju da bi, na temelju dugoročnih trendova, minimalna cijena bitcoina na kraju mogla premašiti 100.000 dolara. No bitcoin nije prisutan ni dva desetljeća, a dugoročne ekstrapolacije obično zahtijevaju barem stoljeće podataka. Nasuprot tome, zlato služi kao monetarna imovina tisućama godina, još od drevne Lidije.

Najoptimističnije projekcije ukazuju na to da bi ukupna tržišna kapitalizacija bitcoina na kraju mogla parirati zlatu, koje se trenutačno procjenjuje na 30-35 bilijuna dolara. Budući da je ponuda bitcoina algoritamski ograničena na 21 milijun kovanica, od kojih je otprilike 93% već iskopano, njegova bi cijena morala premašiti 1,5 milijuna dolara po novčiću da bi se postigla ta vrijednost.

S druge strane, mnogi dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju i istaknuti financijski komentatori tvrde da je trenutačna vrijednost bitcoina isključivo špekulativna. Prema njihovom mišljenju, budući da mu nedostaje intrinzična vrijednost ili temeljna uporaba, njegova jedina dugoročna ravnotežna cijena je nula. Taj bi argument možda stajao da se bitcoin cijeni isključivo zbog svoje novosti, kao oblik blockchain umjetnosti. Ipak, srednjoročni pad na nulu čini se vrlo malo vjerojatnim, s obzirom na ulogu kriptovaluta u globalnoj sivoj ekonomiji. Ta ekonomija, koja obuhvaća ilegalne aktivnosti od pranja novca i trgovine narkoticima do utaje poreza, općenito se procjenjuje da vrijedi više od 20 bilijuna dolara, što je u istoj ligi s glavnim mrežama kreditnih kartica.

Razvojna obveznica

Kamata 6,25%: Posljednji upis kod 3. izdanja Koykan obveznice

Jednostavnija online kupovina

Kupujete online i želite pouzeće, ali bez gotovine? Kod njih sada možete plaćati karticom pri dostavi diljem Hrvatske

Pretpostavimo da Bitcoin zauzme četvrtinu ovog ogromnog crnog tržišta, a njegova vrijednost za korisnike odgovara naknadi od 2 posto koja se obično plaća na transakcije kreditnim karticama. To bi podrazumijevalo približno 100 milijardi dolara transakcijske vrijednosti godišnje. Ako se pravilno kapitalizira, takva uporaba lako bi opravdala tržišnu kapitalizaciju od 1 bilijun dolara, odnosno otprilike 50.000 dolara po kovanici.

Istina, stablecoini – kriptovalute vezane uz službenu valutu, obično američki dolar – trenutačno čine većinu kripto transakcija. S vremenom će, međutim, stablecoini vezani uz dolar vjerojatno biti regulirani slično kao tradicionalni bankovni instrumenti poput debitnih kartica, pa će transakcije biti lako sljedive do prepoznatljivih pojedinaca čak i nakon višestrukih prijenosa. Kada se to dogodi, korisnici iz sjene mogli bi biti primorani vratiti se bitcoinu. Iako postoje tisuće alternativnih kriptovaluta, većina je u posljednjim godinama izblijedjela, jer prednosti bitcoina kao prvog igrača, velika mreža i dokazana otpornost drže bitcoin daleko ispred konkurencije.

Izlaz prema gotovini

Ako je vjerojatno da će bitcoin zadržati neku trajnu transakcijsku ulogu, zašto se središnje banke tržišta u razvoju ne bi diversificirale u njega? Naravno, postoje i značajni nedostaci. Za početak, široka primjena kriptovaluta mogla bi narušiti sposobnost vlada da prikupljaju poreze, što je pitanje s kojim će se donositelji politika, čak i američki političari preplavljeni donacijama za kampanje, na kraju morati suočiti.

Doista, kad bi donositelji politika u svim glavnim gospodarstvima ikada slijedili Kinu i zabranili aktivnosti vezane uz kriptovalute, čak bi i vrijednost bitcoina od 50.000 dolara mogla biti teško održiva. Takozvane kripto “mjenjačnice” poput Coinbasea znatno olakšavaju običnim ljudima posjedovanje bitcoina i pružaju izlaz prema gotovini. Bez njih bi se mrežni učinci, koji znatno povećavaju vrijednost bitcoina, naglo smanjili.

Ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Snažna podrška Trumpove administracije kriptovalutama, zajedno s dugogodišnjim američkim pretvaranjem dolara u oružje putem financijskih sankcija, mogla bi potaknuti neke središnje banke na eksperimentiranje s diversifikacijom u bitcoin. Unatoč tome, istiskivanje primarnog sigurnog utočišta neće biti lako. Na koncu bi “novo zlato” možda jednostavno moglo biti – zlato.

© Project Syndicate, 2026.