Zagrebačko privatno visokoposlovno učilište s pravom javnosti od ove je godine krenulo s posebnim programima namijenjenima u prvome redu ljudima koji već rade, a u svojoj branši se žele dodatno obrazovati.

Kako i zašto ste se odlučili pokrenuti program visokoškolskog obrazovanja u području tržišnih komunikacija za zaposlene?
Tržišne su komunikacije, ne samo u Hrvatskoj, branša u ekspanziji, kako po broju novih poslovnih subjekata, tako i po broju novozaposlenih djelatnika u njima. Prema javnim istupima predstavnika Hure, odnosno Hrvatskoga udruženja za tržišne komunikacije, kontinuirana je potražnja za kvalificiranim djelatnicima, od voditelja klijenata, do art ili kreativnih direktora. Budući da u hrvatskoj visokoškolskoj obrazovnoj ponudi nema programa za takva zanimanja, College of Agora – Visoka škola za tržišne komunikacije iz Zagreba je u suradnji s Werbe Akademie am Wifi Wien pokrenula studijske programe koji će u kontinuitetu “pokrivati” branšu tržišnih komunikacija u Hrvatskoj, nadamo se i u regiji. Dakako da su ti studijski programi prilagođeni zaposlenim ljudima koji mogu, koristeći sve pogodnosti novih obrazovnih tehnologija i e-learninga, iznimno uspješno studirati uz redovito obavljanje svojih profesionalnih obveza.

Od čega se sastoje ti programi? Kažite nam nešto o tome koliko traju te koja se diploma stječe njihovim završetkom.Dva su studijska programa na Agori prilagođena studentima koji su zaposleni: dodiplomski stručni studij menadžmenta tržišnih komunikacija (bacc. oec. – 180 ECTS bodova) u trajanju od tri godine, odnosno šest semestara, te diplomski specijalistički stručni studij kreativnoga upravljanja tržišnim komunikacijama (dipl. spec./master struke – 120 ECTS bodova) u trajanju od dvije godine, odnosno četiri semestra. I jedan i drugi studij organizirani su tako da se nastava F2F organizira četvrtkom i petkom u popodnevnim satima te subotom u prijepodnevnim satima uz 24-satnu aktivnost na Moodleu, Agorinu intranetskom sustavu koji podržava e-učenje.

Jeste li zadovoljni odazivom zainteresiranih i namjeravate li širiti takvu vrstu ponude?
Prva generacija studija uz rad na dodiplomskoj razini, njih 17, već je “zakoračila” u svoj četvrti semestar i drži se odlično – svi izvršavaju uspješno svoje kurikulumske obveze na vrijeme. Nadamo se da će tako nastaviti do kraja i u rekordnom će roku, za tri godine, završiti studij menadžmenta tržišnih komunikacija. Također vjerujemo da ćemo do kraja listopada ove godine pokrenuti rad i druge generacije na tome studiju. Posebno nas raduje pokretanje diplomskoga specijalističkog stručnog studija kreativnoga upravljanja tržišnim komunikacijama jer će to biti prvi visokoškolski program diplomskog obrazovanja za “Creative Direction”, odnosno za “Head of Marketing” u Republici Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji. Nastava započinje 4. studenoga ove godine s dvadesetak studenata, među kojima su studenti iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, a očekujemo i studente iz Vojvodine.

Koje su komparativne prednosti vašeg programa u odnosu na konkurentske?
Posve je jasno da ovdje nije riječ o masovnim studijima, što nam daje niz konkurentskih prednosti, među kojima su nastava F2F, rad na projektima, studije slučajeva i, možda najznačajnije, cijeli tok izobrazbe mentoriran je “uživo” na radnome mjestu, u realnom poslovnom okruženju, što omogućava svakodnevno ili svakotjedno pretakanje teorije u praksu i obrnuto. Konačno, završni i diplomski radovi će svi odreda biti istinska implementacija naučenoga u vlastitu poslovnom okruženju. Zato se za Agorine studijske programe može sa sigurnošću govoriti da se realiziraju “in the real world” – u stvarnom poslovnom svijetu.

Kolika je važnost, prema vašem mišljenju, cjeloživotnog obrazovanja u današnjim uvjetima tržišta rada?
Svakako velika, zapravo iznimno velika. Svjedočeći ovu tvrdnju svojim višedesetljetnim iskustvom, mogu nadodati da važnost cjeloživotnog obrazovanja nije “ekskluziva” današnjih uvjeta tržišta rada, ono se već duboko ukorijenilo u dvadesetom stoljeću, a u 21. stoljeću poprimilo je svojevrsnu oznaku “conditio sine qua non“.

Država nema dosljedan i kontinuiran interes

U Hrvatskoj se jako puno ističe važnost obrazovanja, ali čini se da u praksi to često nije slučaj?
Govoriti o “društvu koje uči” i imati “društvo koje uči” nije ista stvar. Za ovo posljednje stanje treba operativnih vizija, treba organizacijskih rješenja, treba infrastruktura i dosljedan kontinuirani interes državne administracije. Smatram da je u nas najteže ostvariti ovo posljednje. Zbog toga sam bio često, tijekom protekla četiri desetljeća, doista žalostan.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?