Nemamo niti lipe kredita!", sa zadovoljnim osmijehom na licu kaže Zdravko Zetović, direktor i vlasnik osječke tvrtke Zetović koja se bavi proizvodnjom PVC i aluminijske stolarije te je zastupnik njemačkog Hörmanna koji se bavi proizvodnjom industrijskih i garažnih vrata. Zetović je u 2011. ostvario ukupni prihod u iznosu od 8,6 milijuna kuna, što je za 18,3 posto više u odnosu na 2010. Dobit je iznosila 246.000 kuna, što je 26 posto više nego u 2010. Zapošljava 22 radnika, među kojima je i njegov stariji sin Zvonimir. Zetović za sebe kaže: "Ja sam ziheraš u poslu. Ne ulazim u nešto što mi je i najmanje sumnjivo", što je druga strana medalje poslovanja bez kredita. Uz to, ističe kako jedini u istočnom dijelu Hrvatske ima automatizirani pogon za proizvodnju pvc stolarije. 

Širenje u devet etapa
Nakon što je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, Zetović je tri mjeseca u Njemačkoj radio kao majstor električar. Kada se vratio, zaposlio se u tvrtki Drava, nekadašnjoj osječkoj tvornici za proizvodnju šibica. "Nakon rata, vratio sam se u firmu jer volim proizvodnju. Radio sam kao šef održavanja. Kako je Drava u to vrijeme naručila strojeve za proizvodnju plastičnih prozora, direktor mi je ponudio taj posao. Nisam o tome ništa znao pa smo otišli u inozemstvo vidjeti kako se to radi. Vrlo brzo, nakon što smo napravili prvi prozor, postao sam voditelj tog sektora i razvio posao. Dolaskom privatizacije, novi vlasnik Drave me nije vidio na funkciji šefa zbog čega sam se odlučio ući u privatne vode", priča Zetović. Kad je 2001. osnovao vlastitu tvrtku, imao je zemljište od 5000 četvornih metara i 10.000 tadašnjih njemačkih maraka ušteđevine. Sestra mu je posudila 20.000 maraka i još je toliko podigao kredita. S tim je novcem, kaže, izgradio zgradu dugu 20 metara i počeo raditi. "Htio sam se baviti samo automatskim industrijskim garažnim vratima na senzore.

No, ljudi su me kroz Dravu povezivali s PVC prozorima i stalno su me pitali za prozore. U to vrijeme se automatska vrata još nisu tražila u dovoljnoj mjeri, pa sam počeo preprodavati prozore, zarađujući na ugradnji. Posao se dobro razvijao, pa sam podigao 100.000 maraka kredita i produžio prostor za sljedećih 15 metara i kupio najjednostavnije strojeve za proizvodnju PVC stolarije. Paralelno s razvojem moje tvrtke Drava je otpuštala djelatnike, a ja sam zaposlio najkvalitetniji kadar. Otada sam u devet etapa širio proizvodnju i prostor", priča Zetović. Danas tvrtka Zetović ima odvojen pogon za proizvodnju u jednom objektu te urede i prodajni salon u drugom, sve zajedno na 1800 kvadrata. "Kupili smo najmodernije strojeve za automatiziranu proizvodnju PVC stolarije u koje smo 2006. investirali 500.000 eura. Kapacitet proizvodnje je 60 prozora dnevno. Sin iz svog ureda proizvodnju vodi računalno čime je ljudski rad sveden na minimum tako da imamo kontroliranu i ujednačenu kvalitetu proizvoda", ističe Zetović.

Projekti na čekanju
"Nakon Zagreba, prodamo najviše Hörmannovih vrata u Hrvatskoj. Uz odgovornost prema poslu i kupcima, tajna je u tome što moraš znati apsolutno sve o proizvodu koji prodaješ. Nakon što nekome ugradim vrata, zaboravim na njih koliko su kvalitetna", ističe Zetović i nastavlja: "Nije mi bila namjera raditi stolariju od aluminija. No, automatska vrata za trgovine sa senzorima, uglavnom se ugrađuju u neku aluminijsku poziciju. Prvo sam kupio najjednostavniji stroj za rezanje aluminija, no, broj upita je rastao pa smo ušli i u tu proizvodnju. U tom segmentu mi još nedostaje obradni centar koji košta 200.000 eura, no, trenutno je prevelik rizik za takvu investiciju." U ovoj godini Zetović radi smanjenim intenzitetom jer, kaže, neće raditi s nulom ili negativnom kalkulacijom. "Pozitivna kalkulacija se svela na režije, plaće i materijal, pa ne omogućava razvoj. To mi smeta. Imam nekoliko projekata u koje bih investirao ali više nemam novca. Proizvodnja je sada stabilna pa se ne želim zaduživati ili riskirati u ovakvim uvjetima. Uz to, opredijelili smo se za male kupce. Radimo i za velike, no, ključni problem je neplaćanje. Imam dužnika i po tri godine i s njima više ne želim raditi. Malim kupcima je bitna kvaliteta i plaćanje je uredno. Da bismo se još više prilagodili zahtjevima tržišta, od 2013. uvodimo novu, povoljniju seriju stolarije, a bez narušavanja dosadašnje razine kvalitete", kaže Zetović čijih je 80 posto proizvodnje za male kupce. "Dok sam radio u Njemačkoj, gazda me naučio da si svaki dan vodim evidenciju radnog vremena kako bih si prema cijeni satnice znao izračunati plaću. To mi se jako svidjelo pa sam to prenio u svoju tvrtku. Zato nikad nema problema kada treba ostati prekovremeno. Dapače, ima ljudi koji žele raditi duže da bi više zaradili", ističe Zetović i dodaje: "Mlađi sin završava studij na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku pa će nam se sljedeće godine pridružiti. Jedva čekam, jer očekujem da ću se nakon 19 godina u ovoj branši malo rasteretiti od posla."

Pristup poslu

Dolazi prvi, odlazi zadnji

"Držim sve pod kontrolom. Dolazim na posao prije svih i odlazim zadnji. Tako nastaje dobar rezultat. S malo ljudi, puno učinka. Osam ljudi radi montažu, desetero proizvodi i četvero nas je u administraciji. Uz sina i mene, u prodajnom salonu radi i jedna djelatnica. Kad ima manje posla, prvo reagira Zvonimir, zatim ja i na kraju djelatnica, jer ljudi vole razgovarati s vlasnikom. Ljudi hoće da ja dođem izmjeriti prozore iako imam vrhunskog majstora", kroz smijeh kaže Zetović i dodaje kako ima svoje računovodstvo, što mu se sviđa jer ima sve pod kontrolom. Tako Zetović, uz to što ne pije kavu i nema kredita, u uredu nema računalo jer, kaže, nema potrebe jer je stalno u operativi, a sve što mu treba dozna od računovotkinje udaljene za jedna PVC vrata.

Natječaji

Cijena ispred kvalitete

"Pisao sam Osječko-baranjskoj županiji o problemima javne nabave gdje je jedini kriterij najniža cijena. Što je s kvalitetom? Političari stalno govore da će nam pomoći, no, nitko me nikada nije posjetio niti iz Grada niti iz Županije. Nitko me nikada nije pitao kako poslujem, želim li još investirati i zaposliti ljude. Ja da radim tako negdje, obišao bih i najmanju firmicu da vidim kako može zaposliti još koju osobu. Jedino me inspekcije obilaze. Na inspektore sam ljut. Nemam ništa protiv kontroli, ali njihova se redovito završava kaznom koliko god se mi trudili sve pratiti. Oni ne razmišljaju koliko mi moramo proizvesti i prodati i koliko nam mora ostati čiste dobiti da bismo platili često prevelike i neopravdane kazne", rezignirano kaže Zetović.  

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz