Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u četvrtak je na simpoziju Gospodarenje otpadom Zagreb 2014. izrazio žaljenje što je Zagrebu bilo potrebno dvije godine da donese plan gospodarenja otpadom upozorivši pritom da je unazad 10 godina na odlagalištima u Hrvatskoj "zakopano" čak 5 milijardi kuna vrijednih sirovina, no, dodao je, takva situacija se sve više mijenja, a gospodarenju otpadom pridaje se sve veća pažnja.

"Nabavlja se infrastruktura za reciklažu, educiraju se građani i lokalna uprava pa je tema gospodarenja postala jedna od tri najvažnije kojom se bave gradovi i općine", kazao je Zmajlović na otvorenju 13. međunarodnog simpozija Gospodarenje otpadom Zagreb 2014. na kojem sudjeluje 70 domaćih i stranih stručnjaka.

Naveo je da je u infrastrukturu – reciklažna dvorišta, kamione i kante – uloženo 471 milijun kuna u protekle dvije godine, što je dvostruko više nego u proteklih osam godina. Sada 80 posto građana ima pristup nekom obliku primarne selekcije, dok je 2012. pristup primarnoj selekciji imalo svega 45 posto građana, dodao je.

Zmajlović je poručio kako do 2020. treba odvojeno prikupiti 50 posto papira, stakla, plastike i metala pa će u ministarstvu izraditi godišnje ciljeve za gradove i općine koji će, ovisno o ispunjenju plana, dobivati poticaje odnosno sankcije.

Podsjetio je da je širom Hrvatske planirana izgradnja 13 centara za gospodarenje otpadom, većinom s postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), no kazao je da tu nije kraj već da treba riješiti i pitanje ostataka nakon MBO obrade.

Zbog toga, dodao je, ministarstvo i lokalna samouprava moraju imati zajednički cilj. "Na nama je da odlučimo hoće li i jedna kuna završiti na odlagalištu ili u drugom toku, primjerice u cirkularnoj ekonomiji", kazao je Zmajlović.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek rekla je da Grad Zagreb ima rok do 2018. uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Najavila je da su u tijeku pripreme za raspisivanje natječaja za studiju izvodljivosti plana gospodarenja otpadom i za studiju utjecaja za okoliš koje će dati konačno stajalište o tome kako zbrinjavati otpad u Zagrebu koji "proizvodi" 40 posto ukupne količine otpada u Hrvatskoj. Napomenula je da i na razini EU postoje preporuke da se preostali otpad, koji se ne može reciklirati, oporabi na način da se proizvodi toplinska ili električna energija i to kroz sustav termičke obrade otpada.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

"Znanost i struka dosad nisu dobili pravu priliku pa je izgubljeno dragocjeno vrijeme", ustvrdila je Švaljek. Navela je kako rade na srednjoročnom rješenju odlaganja glomaznog otpada kako bi se otklonili divlji deponiji unutar mjesec dana. Jakuševac bi, kaže, mogao dobiti dozvolu za odlaganje svih vrsta predhodno obrađenog otpada i nadam se da ćemo tu dozvolu uskoro dobiti, dodala je.

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor također je poručio da državna i lokalna vlast zajednički moraju voditi brigu o održivom razvoju i iskorištavanju otpada kao energenta i sirovine.

"Skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, materijalno, biološko ili energetsko iskorištavanje s preradom i obradom odvojeno prikupljenog otpada mora biti bazirano na najvećoj stručnoj razini, a predloženi kapaciteti moraju biti destimulirajući za sve one koji bi htjeli izigrati hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada te preuzete obveze razdvajanja otpada", kazao je Kosor i založio se za hitno uvođenje skupljanja sortiranog otapda 'od vrata do vrata', jer ne treba očekivati da građani traže zelene otoke par kilometara od svog doma.

Predsjednica Organizacijskog odbora simpozija Sandra Tucak Zorić najavila je da će tijekom dva dana na simpoziju razgovarati o brojnim temama: od uvođenja cirkularne ekonomije i proizvodnje energije iz otpada do održivog upravljanja materijalnim resursima. Podršku im je došao dati i član Upravnog odbora Međunarodne organizacije za gospodarenje otpadom Aleksej Atudorei.

Akademik Franjo Tomić, predsjednik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU, rekao je da će hrvatski znanstvenici tu također dati znanstevno-stručna stajališta u korištenju otpada u gospodarske svrhe i u zaštiti okoliša, a dekan zagrebačkog Geotehničkog fakulteta Josip Mesec izvijestio je da je u završnoj fazi proces akreditacije za studij inženjerstva okoliša koji će dati rješenja za onečišćenje tla, vode i zraka, za zbrinjavanje otpada i uspostavu mehanizama za očuvanje okoliša.