Hrvatska će se sve manje moći zaduživati kroz kreditne izvore, pa će se zato okretati alternativnim izvorima, među kojima su i mirovinski fondovi i tržište kapitala priznao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju pa istaknuo i da intenzivni rast javnog duga prijeti stabilnosti cijelog sustava.

Iz te poruke jasno je da će se država idućih godina sve teže zaduživati i da će gotovo 60 milijardi kuna koje leže u obveznim mirovinskim fondovima igrati ključnu ulogu u financiranju državnih projekata. Nije tajna da država ozbiljno računa na 'mirovince' u procesu monetizacije autocesta, a čini se i da oni s druge strane žele ući u projekt. Nije samo autocesta projekt na koji se računa već su to i privatizacije Croatia Airlinesa i turističkih tvrtki, ali prerano je govoriti o tome hoće li OMF-ovi i u tome sudjelovati. Radije bi se više angažirali u Podravci u kojoj već drže oko 32 posto. Tri od četiri fonda već su na granici od 10 posto što je maksimum do kojeg mogu ulagati pa je njihovu interesu dobrodošla izmjena Zakona o mirovinskim fondovima koja limit ulaganja diže s 10 na 20 posto udjela u pojedinačnoj tvrtki.

To potpuno mijenja strategiju ulaganja OMF-ova koji će u koordiniranoj akciji ubuduće moći preuzeti kontrolu nad upravljenjem nekog kompanijom. "Ovo omogućuje da obvezni mirovinski fondovi budu strateški partneri", kazao je Mario Radaković iz Hanfe. Važna novost koju omogućuje zakon je i jača aktivnost dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima se otvara mogućnost dva nova proizvoda: doživotnog dokupa mirovine i mirovinske rente. Osim promjena u regulaciji mirovinskih fondova ulaskom u Europsku uniju došlo je do izmjena nekoliko propisa: Zakona o tržištu kapitala, Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o alternativnim fondovima te Zakona o preuzimanju trgovačkih društava, koji je izmjenjen ovo ljeto, prilično nezamjećen od strane šire javnosti. Rezultat tih izmjena je i pristizanje konkurencije na tržište. Predsjednik Uprave HANFA-e Pierre Petar Matek izvijestio je da je od početka srpnja do danas 51 strano investicijsko društvo zatražilo dozvolu za ulazak na tržište.

Međutim nije riječ o velikim fondovima već uglavnom o tvrtkama koje nude financijske usluge putem interneta. Nijedno naše društvo nije tražilo dozvolu za izlazak na strano tržište, ali se Matek nada da će krenuti na nova tržišta kada se usvoji nova regulativa. "Kriza je smanjila potencijal cijelog našeg tržišta, neka društva jedva preživljavaju. Kriza danas, sa zakašnjenjem, ulazi i u bankarski sustav što je odgodilo ulaganja u brokerske poslove i razvoj investicijske industrije. Nadam se da je taj trend pri kraju te da će se i u krizi pronaći dovoljno prilika za rast", zaključio je Matek. I dok domaći financijaši uglanom raspravljaju o krizi svjetski znalci iz kuća poput JP Morgana ili ruskog VTB-a u Hrvatskoj traže potencijal.

Tako Petr Grishin iz druge najveće ruske banke VTB kaže da razočaranje u regiji nije Hrvatska nego Slovenija. Na razgovorima o Hrvatskoj uvijek zaključimo tri stvari: kod vas već pet godina nema rasta, tržište nije dovoljno liberalizirano i u fiskalnoj ste stisci. "Vlada treba biti agilnija i pozabaviti se konkretnim problemima, a strani se dug zasada uopće ne doživljava kao preveliki problem", poručio je Grishin. Slično, odnosno da se treba uhvatiti s konkretnim problemima drži i Igor Storchak, stariji bankar u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

Ulaganje 600 mil. eura

Mirovinski fondovi u kapitalizaciji autocesta

Prema informacijama Večernjeg lista obvezni mirovinski fondovi spremni su u monetizaciju autocesta uložiti oko 600 mil. eura i taj bi iznos mogla dati sva četiri fonda zajednički, a ostatak od 2,4 milijarde eura financirat će, što iz vlastitih izvora što iz zaduženja, strateški partneri među kojima se nameću australski fond Macquarie, Goldman Sachs te francuski Antin, koji bi u konzorcij uzeo tvrtku za upravljanje Vince.  

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života