O povezivanjima burzi u regiji govori se godinama, a većina inicijativa donedavno nije odmicala mnogo dalje od labave suradnje kroz potpisivanje ugovora o partnerstvu, razmjene informacija ili izrade zajedničkih indeksa. Ovogodišnji pohod Bečke burze na Ljubljansku napokon je rezultirao i kapitalnim povezivanjem.

Nakon što je preuzeta Ljubljanska i što su ubrzo uslijedile priče o njezinu zanimanju za Makedonsku burzu, tu vrstu razgovora uskoro bi trebale započeti Zagrebačka burza i NEX Montenegro (Nova berza hartija od vrijednosti Crne Gore). Prema izvorima Poslovnog dnevnika, prvi bi razgovori trebali uslijediti već za dva dana, a inicijativa je zapravo krenula s crnogorske strane. Točnije, od dijela dioničara NEX Montenegra koji zajedno drže natpolovični vlasnički udio. Ako i nije glavni poriv, takvoj je odluci zacijelo pridonijela i burzovno loša godina obilježena kopnjenjem likvidnosti. Hoće li najnovija inicijativa završiti kapitalnim povezivanjem, odnosno ZSE-ovim preuzimanjem NEX burze, još je prerano govoriti. Struktura dioničara te burze nije baš homogena u pogledu razvojne politike, a onda vjerojatno ni prema opciji preuzimanja. Ako bi se kroz razgovore i osigurao konsenzus glavnine dioničara NEX Montenegra, pitanje je što zapravo Zagrebačka burza dobiva tim preuzimanjem. S obzirom na to da tržišni kolač na ionako malom crnogorskom tržištu još uvijek dijele dvije burze, možda će ova inicijativa ponukati širi krug razgovora o konsolidaciji. Ako je suditi prema iznosima kojima se barata vezano uz vrijednost natpolovičnog udjela (približno na razini polovice lanjske dobiti ZSE) cijena vjerojatno neće biti prijelomna za odluku.

Roberto Motušić, predsjednik Uprave Zagrebačke burze, kaže kako zasad u pričama o preuzimanju NEX Montenegro burze nema što komentirati. Ali ne opovrgava skorašnji početak razgovora/pregovora. Podsjeća tek da su se još za investitorske konferencije u Zagrebu predstavnici burzi iz regije složili oko potrebe suradnje te dodaje kako ona može ići u raznim smjerovima. O tome hoće li razgovori rezultirati i kapitalnim povezivanjem u konačnici svoje trebaju reći i njihove skupštine, dioničari, regulatori. Povezivanje burzi u osnovi je ponajprije pitanje konkurentnosti i s tim povezane veličine, odnosno likvidnosti tržišta. Za lokalne burze dugoročno se to smatra i pitanjem opstanka u okruženju velikog i razvijenog financijskog tržišta EU. S tom argumentacijom više je burzi iz zemalja bivše Jugoslavije dosad iskazalo sklonost jednoj burzi za cijelo područje Balkana. Zasad, međutim, takve teze i preferencije nisu prerasle deklarativnu razinu. Put prema okrupnjavanju zasad je čvršće trasirala tek Bečka burza. Preuzimanjem Ljubljanske burze kao svojevrsnim ‘centrom za balkanske operacije’ ona se trenutačno čini najkonkretnijom u konsolidaciji tržišta regije. Iako i Zagrebačka burza s lanjskih 39 posto udjela u prometu i 52 posto udjela u tržišnoj kapitalizaciji burzi pet ex-YU tržišta (Ljubljana, Beograd, Sarajevo, Skoplje, Zagreb) ima ambicija na tom tragu, u novije vrijeme u javnosti se zapravo više govorilo o mogućim interesentima za njezino preuzimanje. Osim OMX-a, isporučitelja trgovinske platforme na kojoj danas radi Zagrebačka burza i kojemu je to posljednja prilika za jači prodor u jugoistočnu Europu, hrvatska se burza uklapa i u apetite Bečke. Ratko Bajakić, jedan od devet članova Nadzornog odbora ZSE, u intervjuu časopisu Banka, istaknuo je nedavno kako se moguće interesente može tražiti i među ostalim burzama koje su sudjelovale u procesu preuzimanja Ljubljanske. S druge strane “koncept vlastite razvojne strategije koju trenutačno primjenjuje Zagrebačka burza omogućuje alternativu svim ostalim burzama koje još nisu prodane ostalim operaterima”. Hrvatska burza, kaže, “cijeloj regiji može transferirati know-how vlastitog razvoja cjelokupnog tržišta, što je jedini način kako povećati vrijednost prije moguće prodaje”. Ostaje vidjeti je li to ZSE-u ostvarivo. NEX Montenegro inače, ove godine u odnosu na prošlu bilježi velik pad prometa. Nakon lanjskih 453 milijuna eura, u prvoj polovici 2008. ukupni joj je promet dosegnuo samo 58,3 milijuna, a tržišna kapitalizacija je sa 3,58 milijardi eura s početka godine krajem lipnja pala na 2,14 milijardi eura.

Podjela utjecaja

NEX Montenegro burza u vlasništvu je osam dioničara. Tri najveća imaju po nešto više od 21 posto, četiri drže po 8,9 posto, a Poslovno udruženje brokera Crne Gore manje od jedan posto. Najveći upravljački utjecaj ima CG broker jer su pod kontrolom njegova većinskog vlasnika još dva dioničara sa po 8,9% udjela.

* Promet Zagrebačke burze je izražen u milijardama eura

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke