Hrvatsko tržište kapitala u utorak je opet znatno uzletjelo slijedeći na taj način novi val optimizma na svjetskim burzama. Crobex je u utorak porastao na 1861,92 bodova, na 2,5 posto na dnevnoj razini, čime je od početka mjeseca skočio 16,8 posto i dosegnuo gotovo rekordnu ovogodišnju vrijednost od 1872 boda (9. siječnja).

Ipak, od porasta vrijednosti CROBEX-a znakovitija je i više nego solidna likvidnost koja je u redovnom prometu dosegla iznos od 49 milijuna kuna, dok je ukupan promet vrijednosnicama iznosio 72 milijuna kuna. Bolje raspoloženje ulagača potvrđuje i podatak da je ostvareni promet gotovo 40 posto veći od prosječnog dnevnog u svibnju (36,2 milijuna kuna), a većoj likvidnosti na tržištu pridonijele su i pojedine isplate dividendi.Od tradicionalno najlikvidnijih, najveći dnevni porast od 4,6 posto ostvarila je povlaštena dionica Adrisa, a slijedi ga Dalekovod koji je skočio 4,1 posto te Končar – Elektroindustrija s porastom od 3,4 posto. “Narodne” dionice Ine i Hrvatskog telekoma porasle su 3,5 posto, odnosno 0,6 posto dok su solidan rast ostvarili i Atlantska plovidba te IGH s porastom od 2,5 posto. HT je zasjeo na vodeće mjesto najlikvidnijih dionica s ostvarenim prometom od gotovo 10 milijuna kuna. Dobitnikom dana ipak se mogu smatrati dionice Hidroelektre koja je skočila 11,4 posto, na 325 kuna, uz znatan promet od oko 1,5 milijuna kuna. Od ostalih dionica-dobitnika dana, sortiranih po kriteriju likvidnosti (ostvareni promet iznad 100.000 kuna), izdvojile su se dionice Konzuma (8,9 posto) i Diokija (7,5 posto). Najviše su pale dionice Centar banke, na zaključno 256 kuna, izgubila 14,3 posto vrijednosti, Croatia Lloyda (minus od 15 posto) te Čakovečki mlinovi s padom od 9 posto.Europske dionice u utorak su oštro pozitivno korigirane nakon vijesti da dio najvećih američkih banaka želi i može vratiti novac koji je u njih ubrizgala vlada putem TARP programa. Ipak, analitičari su podijeljeni oko toga što je uzrok vala optimizma na domaćem tržištu kapitala. Nada Ružić, direktorica Argus vrijednosnica, smatra kako je riječ o velikoj podložnosti domaćih ulagača na vijesti o porastu, odnosno padu inozemnih burzi. “Danas najznačajnije europske burze rastu, Dow Jones indeks je u ponedjeljak ostvario solidan rast, pa je bilo za očekivati da će se optimizam preliti i na naše tržište. Treba imati na umu da je financijski sektor prvi ušao u krizu i da će se, slijedom stvari, prvi iz nje i izvući”, kazala je Ružić. Prema njezinim riječima, ako dobre vijesti iz svijeta nastave dolaziti, može se očekivati da će se uzlazni trend ustaliti na srednji rok. O utjecaju porasta inozemnih burzi na rast domaćeg tržišta kapitala s njenim mišljenjem slaže se i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. Prema njegovim riječima, “radi se o čistoj psihologiji ulagača”. “Iako se može reći da financijski sektor polako izlazi iz krize i oporavlja se, za sada nema govora o nekom čvršćem uzlaznom trendu. Oporavak realnog sektora ni u inozemstvu, ali ni kod nas još nije uhvatio korijenje”, smatra Filippi.

Nada Harambašić, analitičarka u RBA Consultingu, tvrdi da je “uzrok optimizma na Zagrebačkoj burzi optimizam na burzama diljem svijeta koji nalazi uporište prvenstveno u rastu indeksa povjerenja investitora u Njemačkoj i pozitivnim vijestima iz američkog financijskog sektora”. “Dionički indeksi bilježe rast u posljednja dva mjeseca nakon naznaka zaustavljanja produbljivanja recesije u SAD-u te tehničke korekcije cijena na burzama nakon njihova pada u prethodnom razdoblju”, ističe Nada Harambašić. Ipak, Irena Fištrek, brokerica i investicijska savjetnica FIMA Vrijednosnica, smatra da su, osim inozemnog utjecaja, svoj obol optizmu na domaćem tržištu dali i dobri poslovni rezultati hrvatskih kompanija. “S objavom dobrih poslovnih rezultata većine hrvatskih kompanija zajedno s dobrim vijestima sa svjetskih burzi posljednjih je tjedana značajno potaknuta likvidnost i rast. Može se reći da smo očekivali rast CROBEX-a, iako ne takvim intenzitetom. Osim toga, drugi sudionici na tržištu kapitala, domaći i strani, tvrde da je hrvatsko tržište lider u regiji po pitanju potencijala, tako da očekujem nastavak rasta”, kazala je Fištrek i dodala da “od jeseni očekujemo nastavak rasta burzovnog indeksa, iako ne tako snažnim intenzitetom”. Naši sugovornici smatraju da je teško reći koji sektori “vuku” CROBEX. “Ne primjećujemo efekt sektora, nego efekt likvidnosti dionice, s izuzetkom HT-a”, rekla je Harambašić. S njom se slaže i Irena Fištrek koja smatra da je “teško reći koji sektori potiču rast CROBEX-a, ali se može reći da su najlikvidnije dionice poput HT-a, Ericssona Nikole Tesle, IGH, Dalekovoda, Končara – EI, Atlantske plovidbe i Adrisa zanimljive institucionalnim ulagačima zbog visoke likvidnosti i male volatilnosti u cijeni”. Nada Ružić također tvrdi da su najlikvidnije dionice najprimamljivije malim ulagačima, ali i fondovima. “Očekujemo da će se uskoro fondovi i velike brokerske kuće jače uključiti u trgovanje”, zaključila je Ružić.