U odnosu na prvotna predviđanja šest gradova koliko će ih stajati izgradnja sedam dvorana za svjetsko prvenstvo u rukometu iznos se poveća za čak 1,2 milijarde kuna. Umjesto u rujnu procijenjenih 700 milijuna kuna investicije za rukometno prvenstvo dosegle su iznos od 1,973 milijarde sa svim popratnim sadržajima. Nove potrebe su nam jučer potvrdili odgovorni ljudi za projekte u gradovima, a najveća povećanja su ostvarena u Splitu, Zagrebu i Varaždinu. Još nije jasno koliko će izravno gradovi sudjelovati s lokalnim proračunima u investicijama jer se planiraju različiti modeli javno-privatnog partnerstva te se i dalje očekuje Vladino sufinanciranje projekata. Zagreb i Varaždin još se pozivaju na obećanje premijera da će sufinancirati s 50 posto troškova izgradnju dvorana, a Zadar očekuje oko 25 milijuna kuna pomoći za energanu, opremu i uređenje okoliša. Zagreb čekaju najveće investicije jer treba napraviti manji rukometni dom na Sveticama koji bi stajao oko 10 milijuna eura te veliku Zagreb arenu za 18.000 gledatelja koja je prvotno procijenjena na 35 milijuna eura, ali je jučer glavni gradski strateg za planiranje Slavko Dakić rekao kako će za nju možda trebati do 100 mil. eura. “Mi se držimo za obećanje premijera da će Vlada pomoći izgradnju Zagreb arene u polovici vrijednosti investicije, dok ćemo rukometni dom sami raditi. Svakako ćemo ići na model koji će osigurati da što manje novca uložimo iz proračuna. Već imamo zainteresiranih za javno-privatno partnerstvo u kojem bi mi plaćali najam za sportske potrebe grada, a upravljanje na dugi rok bilo bi prepušteno privatnom partneru”, rekao je Dakić. Gradnja dvorane neće prepustiti holdingu za razliku od vrtića, škola i zgrada hitne pomoći. U Varaždinu se nakon završetka projektne dokumentacije povećao kapacitet dvorane s četiri na pet tisuća gledatelja, a cijena sa 75 na 120 milijuna kuna.

I dogradonačelnik Zlatko Horvat očekuje pola iznosa od Vlade pozivajući se na isto obećanje, ali također imaju kao “B” varijantu privatnog partnera. Jedan od izglednijih je Zagorjetehnobeton koji bi bio i investitor i izvođač radova. Varaždin bi također plaćao najam za svoje potrebe 30-ak godina, ostatak vremena s višenamjenskom dvoranom bi upravljao privatnik i raznim programima osiguravao povrat investicije. Osijek je već udario temelje dvorani za pet tisuća gledatelja vrijednoj 210 milijuna kuna. Grad je uložio 30 milijuna kuna, a sada pregovara s njemačkim konzorcijem kao privatnim partnerom. Novi “rukometni zakon” će im pomoći da brže sklope ugovor o JPP-u, a osim najma, proračunom se planira i kroz 20-ak godina sufinancirati ulaganje partnera u gradnju. “Dvorana će biti isplativa i nakon prvenstva jer smo dodali dosta komercijalnih sadržaja” rekao je Tone Papić, zadužen za urbanizam u Osijeku. Poreč se pak odlučio za model kvazi javno-privatnog partnerstva koji je već počeo primjenjivati Zagreb s holdingom. Dvoranu vrijednu 50-60 milijuna i do 3500 gledatelja gradit će gradska tvrtka Parentium, a grad će im otplaćivati mjesečnu ratu kredita 30 godina, poručio je gradonačelnik Edi Štifanić. Zadar koji je već završio dvoranu novcem od obveznica čeka obećanu pomoć vezanu uz energane i okoliš, a ako je ne bude, morat će posegnuti u proračun. Svi odgovorni ljudi u gradovima obećavaju kako će dvorane biti gotove u rokovima i da će im novi zakon skratiti proceduru pri izboru partnera i izvođača.

Arena u Pragu stajala 250 mil. eura

Velebna Sazka arena u Pragu, koja prima 17,5 tisuća gledatelja, napravljena je prije tri godine, a troškovi izgradnje koja je trajala rekordnih godinu i pol dana iznosili su 250 milijuna eura. S gradnjom se žurilo jer je Češka, baš i kao i sada Hrvatska, preuzela na sebe organiziranje velikog natjecanja. Radilo se o Svjetskom prvenstvu u hokeju. Premda je taj sport i nakon prvenstva ostao glavni u dvorani jer na njega otpada trećina događaja u Sazka areni, češki mediji tvrde da dvorana nije profitablina. Tvrtka Betsport, koja upravlja Sazka arenom, demantiraju njihove tvrdnje, ali je 2005. godinu završila s 5,4 mil. eura minusa. Od gradnje, ukupbna zarada na kartama je 43,2 mil.eura.
(G. B.)