Ministarstvo regionalnoga razvoj i fondova Europske unije trenutno intenzivno radi na programiranju novog Višegodišnjeg financijskog okvira, Kohezijske politike Europske unije u iznosu od devet milijardi eura uzimajući u obzir i uvažavajući potrebe svih resora (znanost, obrazovanjem, rad, socijalna politika, gospodarstvo i ostalih op-a.) ali i potrebe lokalne i regionalne razine.

U programiranje je uključeno 300 osoba iz 92 institucije, uključujući i predstavnike poduzetničkih udruženja“, rekla nam je na početku razgovora Nataša Tramišak ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije opisujući ukratko obim posla s kojim je suočeno njezino ministarstvo.

„Uostalom, radi saniranja posljedice globalne pandemije Europska unije pokrenula je Mehanizam za oporavak i otpornost čime će i Hrvatska koristiti značajna sredstva u iznosu od 45 milijardi kuna“, napominje Tramišak.

Možemo reći da ste mjesto ministrice dobili ili preuzeli u vrlo izazovnim vremenima. Korona, potres.. kako i koliko se Vlada oslanja na EU novac i možemo li složiti kako u ovom slučaju EU najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi?

Svjedoci smo izazovnih vremena kako u Hrvatskoj tako i u cijelome svijetu. Međutim, isto tako pred nama su i nove prilike i mogućnosti kojima možemo lakše prebroditi ovu krizu i uz brzi oporavak dati novi zamašnjak i snagu strukturnim reformama naše države. Naravno da je i naše članstvo u Europskoj uniji značajno jer se ne oslanjamo samo na svoje resurse već i na solidarnu pomoć Europske unije.

Koliko je dosad iz europskih izvora išlo poduzetnicima zbog pandemije i koliko se još očekuje?

Već sredinom ožujka 2020. je, u skladu s interventnim mjerama Vlade, za pomoć gospodarstvu uslijed javnozdravstvene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, prilagodbom postojećih te uspostavom novog financijskog instrumenta, malom gospodarstvu stavljeno na raspolaganje 3,1 milijardi kuna zajmova za obrtna sredstva. Dakle, ukupno je poduzetnicima osigurana dodatna alokacija EU sredstava u ukupnom iznosu od 3,1 milijardi kuna. Do kraja veljače 2021. je isplaćeno više od 2 milijarde kuna za preko 4.400 poduzetnika. Ostatak će se isplatiti u prvoj polovici 2021. godine. Najnovija ulaganja namijenjena sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 te pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarstva su iz React EU omotnice usmjerene na male i srednje poduzetnike kroz Poziv „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“ te je objava poziva planirana u narednih mjesec dana, a poduzetnicima će na raspolaganje biti stavljeno više od 1,1 milijarda kuna bespovratnih sredstava. Pozivom se planira podržati ulaganja poduzeća u zelene i/ili digitalne tehnologije te ojačati konkurentnost i potaknuti rast malih i srednji poduzetnika. Prihvatljivi prijavitelji su mali i srednji poduzetnici u prerađivačkoj industriji, a cilj je kroz jačanje njihove konkurentnosti te pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva utjecati i na povećanje proizvodnje, povećanje izvoza i očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta.

Kada pogledamo naše kapacitete za povlačenje EU sredstava, kako ih vi ocjenjujete?

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Trenutni kapacitet za povlačenje sredstava Europske unije su ojačani u proteklih nekoliko godina, a to se vidi i u naglom rastu realizacije i ugovaranje sredstava Europske unije, a s obzirom na nove izazove koji nas očekuju nastavit ćemo jačati kapacitete, a paralelno s istima smanjiti administrativna opterećenja i procedure. Imperativ je iskoristiti sva dostupna sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj.

Kakva je trenutna ugovorenost odnosno isplaćenost europskog novca za razdoblje 2014. – 2020. godina?

Do 11. ožujka 2021. godine ugovoreno je projekata u vrijednosti od 93,93 milijardi kuna, odnosno 115% dodijeljenih sredstva. Isplaćeno je 40,73 milijardi kuna, odnosno oko 50% dodijeljenih sredstava, dok je ovjereno 33,84 milijardi kuna, odnosno oko 41,5% dodijeljenih sredstava. Plan je do kraja ove godine biti na više od 60% dodijeljenih sredstava.

Projekti se moraju završiti do kraja 2023., a pravilo N+3 znači da se iz godine u godinu prati njihova provedba kako ne bi bilo automatskog opoziva. Kako stojimo?

Jedan od glavnih prioriteta je ostvarenje N+3 cilja kako bi se izbjegao automatski opoziv sredstava koja su dodijeljena. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Hrvatska je dosad svake godine ispunjavala uvjete za N+3, odnosno iskorištavala raspoloživa sredstva kako ne bi došlo do automatskog opoziva. Do kraja 2020. godine smo ovjerili oko 1 milijardu kuna iznad N+3 cilja, a zbog toga smo već sada na 82% cilja za ovu godinu te intenzivno radimo i na novim ovjeravanjima kako bismo takav rezultat i još bolje rezultate postigli u ovoj godini

S druge strane kako gledate na novo proračunsko razdoblje – jesmo li spremni po pitanju projekata? Koliko će se novom razdoblju sredstava stavljati na raspolaganje privatnom sektoru? Dolaze i neki prigovori od poslodavačkih udruga da nisu uključeni u planiranje?

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovi će pridonijeti klimatskim aktivnostima.

U okviru tematskih ciljeva Pametna i Zelena Europa, radi postizanja klimatske neutralnosti EU-a, uzimajući u obzir socijalne i ekonomske posljedice sva ulaganja morat će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i borbi protiv energetskog siromaštva, uključujući i ulaganja u poduzetništvo.

Financijska potpora pružit će se onima na koje će prelazak na zeleno gospodarstvo najviše utjecati. To će učiniti u okviru mehanizma za pravednu tranziciju unutar kojeg će se u razdoblju 2021.–2027. mobilizirati najmanje 170 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju, koji je zamišljen kao ključni financijski mehanizam za potporu društveno-ekonomski najugroženijim područjima u njihovom procesu tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i za sprečavanje rasta regionalnih razlika do kojih bi tom prilikom moglo doći. Dodatno, sredstva u novom operativnom programu se ne raspoređuju po sektorima već po vrstama ulaganja. Više od 55% ulaganja biti će ulaganja u pametno i zeleno prema regulativi Europske unije, a najveći dio tih sredstava koristit će poduzetnici kao i javna ulaganja koja potiču razvoj poduzetništva.

Kada pogledamo samo Zeleni plan EU gdje tu vidite prilike za RH, ali i moguće prepreke?

Zeleni plan je nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. EU je već započeo s modernizacijom i preobrazbom gospodarstva za postizanje klimatske neutralnosti. Emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 23 % u razdoblju od 1990. do 2018., a gospodarstvo je poraslo za 61 %. Sve dok mnogi međunarodni partneri ne budu dijelili ambicije EU-a, postoji rizik od istjecanja ugljika, bilo zato što se proizvodnja prenosi iz EU-a u druge zemlje s manjim ambicijama za smanjenje emisija ili zato što se proizvodi iz EU-a zamjenjuju uvozom s višom razinom emisija ugljika. Ako se taj rizik ostvari, neće doći do smanjenja globalnih emisija te će izostati puni učinak nastojanja EU-a i njegovih industrija da se ispune globalni ciljevi Pariškog sporazuma u području klime. Ako se razlike u razinama ambicije u svijetu održe, s obzirom na to da EU ima sve veće klimatske ambicije, Komisija planira predložiti mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika za odabrane sektore kako bi smanjila rizik od istjecanja ugljika. Time bi se osiguralo da cijena uvoza točnije odražava njegov sadržaj ugljika. Ta će mjera biti osmišljena tako da bude u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i drugim međunarodnim obvezama EU-a. Bila bi to alternativa mjerama koje se odnose na rizik od istjecanja ugljika u sustavu za trgovanje emisijskim jedinicama EU-a. Fondovi bi trebali podržavati aktivnosti koje bi poštivale klimatske i okolišne standarde i prioritete Unije i ne bi nanijele značajnu štetu ciljevima zaštite okoliša. Odgovarajući mehanizmi koji osiguravaju otpornost na klimatske promjene podržanih ulaganja u infrastrukturu trebali bi biti sastavni dio programiranja i provedbe fondova.

Hrvatska je postavila ambiciozan cilj vezan uz obnovljive izvore energije što će doprinijeti dostizanju postavljenog cilja na europskoj razini do 2030. Shodno navedenom, analize su pokazale mogućnost visokog postotka obnovljivih izvora u RH te su podaci uvršteni u Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske i u nacionalni energetski i klimatski plan. Posebno je važno u tom kontekstu nastaviti s intenzivnim razvijanjem obnovljivih izvora energije kao i jačanjem energetske učinkovitosti. Za očekivati je da će cilj smanjenja emisija od najmanje 55% do 2030. zahtijevati i doprinos cilja za obnovljive izvore energije i cilja za energetsku učinkovitost, a o čemu će se raspravljati tijekom iduće godine. Potrebno je prilikom tog procesa voditi računa da se uzme u obzir specifičnosti i mogućnosti država članica prilikom određivanja novog cilja te da različite države članice koriste različite tehnologije za dostizanje ciljeva.

Iako podržavamo ambiciozniji pristup EK, integracija sustava neće biti jednaka za sve članice unatoč zajedničkom cilju klimatski neutralne Europe do 2050., s obzirom da kreću s različitih početnih točaka. Za RH će to svakako biti izazov te je zbog toga važno da se tijekom procesa revizije energetskih ciljeva vodi računa o okolnostima, resursima i mogućnostima, a koje se već odražavaju i u našim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

Moram vas pitati o ocjenama nekih stručnjaka koji kažu da novac iz Zelenog plana nije rješenje klimatskih problema, da je EZ taj novac trebala slati na izvor a to su zemlje istok a koje već sada zagađuju daleko više od članica EU?

Europska unija mora u odnosu globalnih sila ostati predvodnik u realizaciji postavljenih klimatskih i energetskih ciljeva. Sveobuhvatnom klimatskom i energetskom politikom mora se osigurati tranzicija, odnosno prelazak na klimatski neutralno i energetski učinkovito gospodarstvo, koje će građanima i poduzećima značiti poticaj za održivi rast i razvoj. Svakako treba zadržati vodstvo u području razvoja i korištenja energije iz obnovljivih izvora, regionalnom načinu rada i infrastrukturnom planiranju te digitalizaciji energetskog sustava.

Kada su sredstva iz Europe u pitanju, potres je nezaobilazna tema. Sredstva za obnovu dolaze iz Fonda solidarnosti ali i kroz višegodišnji financijski proračun 2021. – 2027. – koja je točno razlika u namjeni i korištenju te iz kojih još programa sredstva dolaze?

Kada govorimo o sredstvima iz Fonda solidarnosti tada govorimo o hitnim mjerama kojima se pomaže državi članici pogođenoj katastrofom, poput vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja; pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva; mjera zaštite kulturne baštine; čišćenje područja pogođenih katastrofom. Također, s aspekta ročnosti važno je istaknuti da se predmetna sredstva trebaju iskoristiti u roku od 18 mjeseci od dana dodjele. Sredstva za potres dolaze i iz tekućeg programskog razdoblja, konkretno OP Konkurentnost i kohezija 2014-2020. U sklopu OPKK planira se uvođenje nove prioritetne osi „Sanacija šteta od potresa“. Osigurano je ukupno 111 milijuna eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju obiteljskih kuća, uklanjanje obiteljskih kuća te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada u državnom vlasništvu kojima upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Kuće/stanovi korite će se stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima, a prvi poziv se očekuje uskoro.

Sredstva su tu, ali kako ih pravilno povući i prema Vama upotrijebiti?

Kao što znate, mi smo trenutno u procesu programiranja odnosno izrade strateških dokumenta, Sporazuma o partnerstvu i operativnih programa, na temelju kojih će Republika Hrvatska moći povlačiti predviđena sredstva u novom financijskom razdoblju.

Sukladno definiranim strateškim ciljevima i ključnim područjima intervencije u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030. u okviru radnih skupina koje su osnovane za potrebe postupka programiranja i definiranja planiranih aktivnosti, projekata i programskih ciljeva, razmatraju se različite potrebe, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini.

Radne skupine osnovane su poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja. Slijedom navedenoga, u radu radnih skupina sudjeluju dionici s nacionalne te regionalne i lokalne razine, a osim njih uključeni su predstavnici gospodarskih i socijalnih partnera, akademske i znanstvene zajednice.

Posebna pažnja posvećena je partnerima s lokalne i regionalne razine što će omogućiti uzimanje u obzir razvojnih potreba i prioriteta lokalne i regionalne razine, a uključivanje šire javnosti bit će omogućeno putem javne rasprave o područjima koja će se financirati iz fondova EU u okviru novog financijskog razdoblja 2021. – 2027. Slijedom navedenoga, smatramo da ćemo u koordinaciji s relevantnim dionicima koji sudjeluju u procesu programiranja izraditi kvalitetne operativne programe koji će zadovoljiti nacionalne i regionalne potrebe te posljedično i projektne pozive i povlačenje EU sredstava u novom financijskom razdoblju. Glede provedbe EU projekata i učinkovite apsorpcije istih, i dalje ćemo nastaviti jačati cjelokupan sustav upravljanja i kontrole te nastaviti s izobrazbama kako djelatnika koji rade u predmetnom sustavu tako i krajnjih korisnika EU sredstava i smanjenje administrativnog opterećenja.

Gdje vi vidite kroz EU fondove prostor za dugoročnu revitalizaciju Banovine? Posto je li već planovi – možda slični onima za Slavoniju?

Radi se na programu demografske revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, a dodatno to područje uključeno je u Panonsku Hrvatsku zajedno sa slavonskim županijama gdje već sada radimo na povećanju intenziteta potpora za poduzetnike i planovima za industrijsku tranziciju na temelju čega će se planirati sredstva iz Europske unije namijenjena za to područje.

S druge strane i obnova Zagreb oslanjat će se na EU sredstva – prema vašoj ocjeni gdje će se ta sredstva lakše povlačiti i ulagati u Zagrebu ili na Banovini?

Europska komisija jasno propisuje pravila pripreme i provedbe projekata i ona su istovjetna za sva područja Republike Hrvatske. I grad Zagreb i Banovina trenutno imaju potrebu za značajnim ulaganjima koja premašuju iznose dostupne kroz EU sredstva. Grad Zagreb već je primio 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) te je trenutno u tijeku provedba aktivnosti koje su određene za financiranje iz EUSF-a. Poslan je i novi zahtjev za potporu u iznosu od 319 milijuna eura za Banovinu koja očekujemo nakon što Komisija napravi analizu dostavljene dokumentacije o oštećenjima uzrokovanim u prosincu 2021. Bitno je da se sredstva troše na transparentan i učinkovit način, da osiguravaju jasan revizorski trag. Ovdje eventualno možemo govoriti o sredstvima koja će biti na raspolaganju prva, a to su sredstva kroz Operativni programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. Dodatna sredstva za obnovu trebaju se osigurati u Mehanizmu za oporavak i otpornost, novom Višegodišnjem financijskom okviru, kao i državnom proračunu i međunarodnim financijskim institucijama.