Ratificiranjem Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Republika Hrvatska obvezala se na zaštitu ljudskih prava, a time i na primjenu bio-psiho-socijalnog modela invaliditeta, odnosno inkluziju osoba s invaliditetom u zajednicu, što zahtjeva razumnu prilagodbu okoline poticanjem neovisnog življenja, uključivanje na tržište rada, te prema potrebi primjenu kompenzacijskih naknada.

Potaknuta time, 2015. godine Republika Hrvatska donijela je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te provedbene propise kojima je reguliran sustav kvotnog zapošljavanja, što je utjecalo na značajno povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom.

U skladu s navedenim, podaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI)ukazuju, kako je na dan 31. prosinca 2019. godine u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom upisano ukupno 11.194 osobe.

Propisana obveza
“Brojne zakonodavne promjene regulirale su i potrebu razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom; prilikom testiranja i/ili intervjua u procesu zapošljavanja, te na razumnu prilagodbu radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada. Propisana obveza prilagodbe za poslodavce ujedno je donijela i čitav niz financijskih mjera, kako provođenje propisa u praksi ne bi predstavljalo nerazmjerno i neprimjereno opterećenje za poslodavce. Stoga su osigurana sredstva i mogućnosti poticaja za sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta, te ih provodi Zavod”, ističu iz ZOSI-ja.

Razumna prilagodba radnog mjesta i radnog okruženja omogućava učinkovitije uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada i pristupačnost mjestu rada. “Time se osobama s invaliditetom osiguravaju uvjeti za optimalno izvršavanje radnih zadatka u odnosu na druge zaposlenike i radne procese. Ujedno, razumna prilagodba je važan čimbenik za prevenciju mogućih ozljeda na radu ili pogoršanja zdravstvenog stanja pojedinca”, objašnjavaju iz ZOSI-ja.

Prilagodba radnog mjesta može uključivati različite aspekte – arhitektonsku prilagodbu radnog mjesta i radnog okruženja, tehničku prilagodbu uvjeta rada, opreme i sredstava za rad, te prilagodbu psihosocijalnih, kognitivnih i organizacijskih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša.

“Kako bismo poslodavcima i samim osobama s invaliditetom olakšali razumijevanje i predstavili mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, kojima se nastoji unaprijediti proces zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom Zavod je izradio dva priručnika s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta. U 2018. godini predstavljeno je I. izdanje Priručnika, dok je 2019. godine objavljeno je II., dopunjeno izdanje Priručnika”, kažu u ZOSI-ju i ističu da je u izradi Priručnika korištena stručna literatura koja obrađuje pojedine vrste oštećenja, poremećaja i bolesti.

Priručnici se u najvećoj mjeri oslanjaju na sadržaj preuzet sa stranice Job Accommodation Network i Standarde usposabljanj in znanj za prilagoditve delovnih mest, u izdanju Razvojnog centra za zaposlitveno rehabilitacijo Univerzitetnog rehabilitacijskog inštituta Rebublike Slovenije – Soča.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Prvo izdanje Priručnika s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta sadrži preporuke prilagodbe za 10 različitih medicinskih stanja, zbog kojih osobe s invaliditetom mogu imati različite poteškoće i ograničenja pri radu na svojim radnim mjestima. To su: cerebralna paraliza, intelektualne teškoće, moždani udar, multipla skleroza, funkcionalni poremećaji kralježnice, oštećenja sluha, oštećenja vida, psihički poremećaji te srčane bolesti. Uz navedene bolesti, poremećaje i oštećenja Priručnik I. donosi i poglavlje ‘Poteškoće u kretanju – korištenje invalidskih kolica’.

Povećati broj zaposlenih
Priručnik II. analizira prilagodbu za pet novih medicinskih stanja: amputacija, depresivni poremećaj, dijabetes, epilepsija i specifične teškoće učenja. Priručnici detaljno obrađuju svaku od navedenih vrsta oštećenja, poremećaja i bolesti u odnosu na radne čimbenike i to kroz nekoliko područja; opis oštećenja/bolesti/poremećaja, učestalost, simptomi, liječenje, pitanja za razmatranje, prijedlozi za prilagodbu i primjeri prilagodbe radnog mjesta, uključujući i opće savjete za komunikaciju i pristup osobama s određenim teškoćama.

“Priručnici služe kao izvor praktičnih, jednostavnih i lako primjenjivih ideja te potiču individualni pristup i uvažavanje specifičnosti pojedinca. Unatoč značajnim individualnim razlikama među osobama s invaliditetom različitih vrsta oštećenja, u većini slučajeva riječ o jednostavnim rješenjima prilagodbe koja se lako provode i najčešće zahtijevaju minimalna ulaganja financijskih sredstava. Zavod će i nadalje raditi na podizanju razine prilagodbe radnih mjesta i posljedično broja zaposlenih osoba s invaliditetom, a u skladu s time i na razvoju novih priručnika”, kažu u ZOSI-ju i poručuju da su oba priručnika dostupna su elektroničkom obliku na web stranici Zavoda.