Sumnjive transakcije pranja novca prošle su godine u Hrvatskoj porasle za 13 posto u odnosu na 2013. dok su se sumnjivi predmeti povezani s financiranjem terorizma – udvostručili.

Kako stoji u godišnjem izvješću za 2014. Ureda za sprečavanje pranja novca, ta je institucija u sklopu Ministarstva financija zaprimila ukupno 864 prijave u kojima se sumnjalo na pranje novca. Od toga broja 437 prijava rezultiralo je otvaranjem predmeta, odnosno ocijenjeno je dovoljno ozbiljno da bi se istražitelji Ureda tim slučajevima detaljnije pozabavili. Nakon analize otvorenih predmeta, 227 slučajeva ocijenjeno je dovoljno sumnjivo da bi se o tome izvijestilo Državno odvjetništvo i ostale nadležne institucije.

Valja naglasiti kako Ured – kada utvrdi sumnjive slučajeve – ne dostavlja kaznene prijave, već obavještava nadležne institucije koje potom otvaraju istragu. Prošle je godine DORH podignuo 14 optužnica zbog pranja novca, a donesene su i četiri sudske presude. Lavovski dio prijava – njih 606 – došao je od banaka, što je i logično s obzirom na njihovu ulogu u platnom prometu. Od policije, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova, pristigla je 91 prijava, a budna je bila i Hrvatska pošta iz koje je došlo 65 prijava u vezi pranja novca. Može se reći da su djelatnici pošte mnogo više učinili po pitanju tog segmenta nacionalne sigurnosti od Porezne uprave, Ministarstva financija i Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) iz kojih je pristigla po jedna prijava.

Zanimljivo, jedan je slučaj prijavilo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Ako se podaci usporede s godinom ranije, kad je zabilježena 761 prijava, lani je broj prijava u vezi s pranjem novca porastao 13 posto. No, zato je dvostruko manji iznos novca koji je bio blokiran nakon prijava.  Naime, nakon što banka prijavi sumnjivu transakciju, prije njezina izvršenja Ured može pisanim nalogom banci naložiti privremeno zaustavljanje izvršenja najviše za 72 sata ako je potrebno provjeriti podatke o sumnjivoj transakciji ili osobi. Lani je tako blokirano 21,13 milijuna kuna dok je godinu ranije blokirano 52,6 milijuna kuna. Izvješće navodi i iznos koji je blokiran od 2004. do 2013., a to je 126,7 milijuna kuna.

Poseban segment zauzimaju slučejvi pranja novca povezani s korupcijom. Kako stoji u izvješću, lani je zabilježeno 213 sumnjivih transakcija ukupne vrijednosti oko 50 milijuna kuna u kojima je sudjelovalo 56 osoba i 21 tvrtka. Dok su slučajevi pranja novca u dvoznamenkastom rastu, slučajevi povezani s financiranjem terorizma skočili su s tri iz 2013. na sedam. Svih sedam prijava rezultiralo je otvaranjem predmeta, a od toga je šest slučajeva proslijeđeno nadležnim institucijama na daljnju istragu.

U borbi protiv financiranja terorizma posebno se se istakli javni bilježnici od kojih je došla gotovo polovina svih prijava – konkretno njih tri. Policija je prijavila dva slučaja dok su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te SOA dodali su po jednu prijavu. U izvješću se ne navodi o kojem se iznosu radilo. Iako podaci o rastu zabilježenih slučajeva mogu biti zabrinjavajući, stručnjak za međunarodnu sigurnost i dekan veleučilišta VERN Vlatko Cvrtila smatra kako podaci ukazuju da je financijski sustav sve spremniji na prepoznavanje sumnjivih transakcija.

"Činjenica je da su banke sada osposobljenije za prepoznavanje transakcija koje mogu biti indikativne. Druga je stvar da je glavnina naših banaka u vlasništvu stranih banaka koje imaju dobro razrađene protokole za sprečavanje pranja novca. Osim toga, Hrvatska je značajno unaprijedila zakonsku regulativu u tom području", kaže Cvrtila.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak