Dvodnevni znanstveni skup “Prometna problematika Grada Zagreba” na kojemu sudjeluje stotinjak znanstvenika s 55 radova počeo je jučer u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Među brojnim temama o kojima će se raspravljati svakako su najzanimljivije one koje razmatraju treba li grad dobiti klasični metro ili laku gradsku željeznicu koja se samo na određenim lokacijama spušta pod zemlju.

Lošije rješenje
Iz prezentriranih radova izvlači se zaključak kako je metro ipak lošije rješenje. Tim koji vodi profesor Joso Vurdelja napravio je rad koji daje prednost lakotračnoj željeznici po demografskim, teritorijalnim, geološkim, sigurnosnim i financijskim čimbenicma. S financijske strane u projektu bi trebala sudjelovati i Vlada kojoj je vanjski dug 30 milijardi dolara, građani su zaduženi, a grad će najavljenom fiskalnom decentralizacijom morati smanjivati proračun. Zagreb ima i plitke podzemne vode te je jedno od područja jače seizmološke aktivnosti, navode, među ostalim, profesori i zaključuju da bi graditi metro zbog prestiža bio nerazuman potez. Tim u sastavu Davorin Kolić, Laslo Gulyas i Mohammad Irshad navodi i da bi lakotračna željeznica donijela smanjnje gužvi, povećanje cijena nekretnina i veću izgradnju na pravcima, povećala sigurnost i slično. Njihova procjena je da bi za izgradnju bilo potrebno između 500 i 600 milijuna eura i vezala bi se na već postojeću linije ZET-a. Glavni pravci bi bili Dubec – Špansko i Mihaljevac – Dugave uz značajni krak razvoja na pravcu Roosveltov trg – Jadranski most. S druge strane, tim na čelu s profesoricom Gordanom Štefančić navodi da grad treba napraviti značajn iskorak i graditi metro koji je u cijelosti pod zemljom.

Argumenti za metro
Njihovi argumenti su da se grad neprestano širi, a potkrepljuju svoje teze primjerima Stockholma, Lisabona, Honolulua koji su počeli graditi metro sa 700.000 stanovnika. Procjenjuju po primjerima europskih gradova da bi Zagrepčani godišnje uštedjeli 20 milijuna sati na prijevozu, ali se ne navodi eventualna cijena izgradnje. Gradonačelnik Milan Bandić u uvodnom govoru najavio je da bi se u svakom slučaju jednom ili drugom projektu pristupilo oko 2009. godine kada se usuglasi struka te budu gotove studije Fakulteta prometnih znanosti o podzemno-nadzemnom tračničkom sustavu. Načelnik odjela za promet Stipan Matoš bio je konkretnio za lakotračnu željeznicu, što je prije predložio i FPZ. Matoševi argumenti su 3-4 puta jeftinija izgradnja, manji međustanični razmaci koji je čine dostupnijom i primjeri 350 gradova u svijetu koji je već imaju.

ZET uvodi biodizel

Ekonerg je završio studiju u kojoj se preporuča uvođenje biodizela u ZET-ove autobuse. Stipan Matoš je najavio da bi ZET-ova vozila, ali i ostala vozila gradskih tvrtki, uskoro trebala početi voziti na biodizel kako bi se smanjila emisija štetnih tvari. Poručio je da takav potez znači i udovoljavanje zahtjevima Europske unije koja traži da do 2010. udjel biodizela u ukupnoj potrošnji treba iznositi 5,75 posto, a do 2020. 20 posto.

Projekt lebdeći Zagrebexpress

Među najinovativnijim radovima je i projekt nazvan “Leteći Zagrebexpress” koji je predstavilo osam stručnjaka i predviđa povezivanje Glavnog kolodvora sa Zračnom lukom magnetnim vlakom (ne ide po tračnicama nego lebdi blako iznad njih). Njegova realizacija je moguća tek nakon izgradnje novog mosta u produžetku Ulice SR Njemačke. Pruga bi bila dvosmjerna, a moglo bi se i u najvećim gužvama prevesti 10.000 putnika na sat jer bi vlak vozio 100 km na sat. Cijena projekta nije navedena.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?