U 'hlađenju' svjetskog gospodarstva, kojem kumuju trgovinski rast SAD-a i Kine i geopolitičko preslagivanje velikih igrača, najkraći kraj mogla bi izvući Europska unija u koju se sve češće upire prstom kao najslabiju kariku. Snažan pad industrijske proizvodnje, usporavanje njemačke lokomotive i francuske potrošnje, potonuće Italije u recesiju, nepoznanica Brexita, uspon populista i desničara uoči europskih izbora, lepeza je koja oslikava ulazak u silaznu fazu ciklusa.

Ni domaće gospodarstvo nije iznimka; posljednje brojke redom ocrtavaju kaskanje BDP-a s dugoročno silaznim očekivanjima, a iako je danas nesumnjivo bolja situacija nego prije 10 godina, Hrvatska u neizvjesno razdoblje ponovno ulazi nespremna.  "Činjenica je da Europska unija usporava, ali mi ne predviđamo recesiju, a usporavanje nije ništa neobično", rezolutna je glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. Pojašnjava da su EU zemlje dosegnule svoj vrhunac u rastu, "no nitko ne može predvidjeti hoće li usporavanje prerasti u recesiju".

Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da je zatvaranjem vanjskih tržišta na samoj Europskoj uniji da održi dinamiku gospodarskog rasta, odnosno da ima balans suficitarnih i deficitarnih zemalja što u pitanje dovodi pridržavanje fiskalnih pravila. "Maastriški kriteriji mogu funkcionirati samo ako EU nekom trećem može izvesti svoje proizvode, inače će sama sebi ugušiti rast", kaže. Ono što razliku danas čini od 2008. su relativno više razine javnog duga država te povijesno niske kamatne stope u kombinaciji visoke likvidnosti.

"To ulijeva dozu neizvjesnosti jer ograničava instrumentarij fiskalne i monetarne politike i pitanje je prostora za djelovanje, no svi su svjesni da će države učiniti sve da do recesije ne dođe. Hrvatska je mala, otvorena ekonomija koja je izložena vanjskim utjecajima, a iako je danas povoljnija situacija u smislu vanjske ranjivosti, nismo puno napravili za apsorpciju šokova", smatra Živković Matijević.

'Proširite poreznu bazu'
Priča se, kao i nebrojeno puta ranije, vraća na nikad odrađene strukturne reforme na koje nas je (ponovno) upozorio Međunarodni monetarni fond koji nam prognozira 2,6 posto rasta u 2019. Nakon kratkog uvoda o četvrtoj godini pozitivnog rasta na krilima snažne osobne potrošnje i izvoza, rasta plaća i zaposlenosti u okruženju blage inflacije, stiže diplomatsko, ali sasvim jasno upozorenje.

"Očekuje se da će rast u sljedećih nekoliko godina ublažiti kako se gospodarstvo bude približavalo svom potencijalu", apostrofira MMF. Svjetska banka plastično nam je ilustrirala što to točno znači. Izračunali su da s rastom od 3 posto godišnje Hrvatska može sustići današnju(!) razinu Austrije za 26 godina, no za to su potrebno zasukati rukave i odraditi reforme.  Bez njih se Hrvatska maksimalno može nadati potencijalnoj stopi rasta (1,3 posto) uz koju današnju razinu Austrije nećemo vidjeti narednih 58 godina.  Izaslanstvo Fonda podcrtava da se konsolidacija treba usmjeriti na rast pa je izgledno da ih 'bildanje' prihoda proračuna uz ne diranje rashoda i privilegirane društvene skupine nije pretjerano impresioniralo.  

Rezanje plaća
Vladu "ohrabruju" da proširi poreznu osnovicu, rashode proračuna preusmjeri prema javnim ulaganjima uz poželjnu daljnju konsolidaciju koja bi ponovno stvorila fiskalni prostor. Pozvali su na ambicioznije restrukturiranje javne uprave, rezanje plaća u javnom sektoru te nastavak reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.  Lovrinčević ističe da Hrvatska realno nije duboko integrirana u međunarodne proizvodne lance pa se  pad industrijske proizvodnje kod nas toliko ne osjeti kao, primjerice u Sloveniji, a poseban amortizer čini renta od turizma.

"Prvi bi udarac usporavanja mogli osjetiti transport i usluge transfera roba, izvozne djelatnosti,a nagodinu i turizam koji reagira s odmakom. Bitna nepoznanica je kako će reagirati oko 16 milijardi kuna doznaka koje godišnje dođu sektoru kućanstva iz inozemstva. Riječ je o oko 10 posto ukupnih raspoloživih primanja koji značajno mogu utjecati na osobnu potrošnju, posljedično i BDP, a koji su potpuna nepoznanica", zaključuje Lovrinčević.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost