Fakulteti bi uskoro mogli ostati kraći za dobar dio od ukupno 1,6 milijardi kuna takozvanih vlastitih prihoda.

Ministar Slavko Linić najavio je u intervjuu Poslovnom dnevniku da bi se prema proračunu mogla skrenuti približno milijarda kuna (ili više od 60 posto) neutrošenih vlastitih sredstava fakulteta i srodnih im ustanovama. Jasno je da je Linićev motiv za to situacija u proračunu i domišljanja kako zatvoriti rebalans u skladu s fiskalnom prilagodbom koju od Hrvatske traži Europska komisija. Valja reći da je ta vrsta prihoda od imovine (uz dividende i koncesije) bila spomenuta već prilikom predstavljanja smjernica za rebalans kojima je predviđeno da se planirani prihodi od imovine podebljaju za ukupno 1,2 milijarde kuna. No, na dodatna čarobiranja danas očito tjera i činjenica da su poslovni rezultati državnih tvrtki i banaka koji su u međuvremenu objavljeni osjetno poremetili planove vezane uz povlačenja dividendi i udjela u dobiti, ali one vezane i uz sam porez na dobit. Primjera radi, samo će drastičan pad lanjske dobiti banaka proračunu stanjiti prihod od poreza na dobit za približno 400 milijuna kuna, a tu su i razočaravajući rezultati Ine i još nekih izdašnih izvora tog poreza.

S druge strane, državnim financijašima izazov rebalansa na rashodima čini većim i porast nekih rashodnih stavki koje nisu ugrađene u izvorni plan proračuna za 2014. To se prije svega odnosi na 3,2 milijarde kuna nove runde krpanja rupa u sustavu zdravstva te veći nego što su bili planirani izdaci za mirovine koji su inicijalno podcijenili trošak indeksacije mirovina, odnosno povećanje osnovice za ovogodišnja usklađenja. Ministar Linić objasnio je kako je u takvoj situaciji želja Vlade da se ide na dodatne prihode jer bi negativni efekti na gospodarski rast bili veći smanjivanjem rashodovne strane. Tvrdi kako u tom smislu i kod Komisije i kod MMF-a postoji razumijevanje, a vezano uz 'udar na fakultete' u sferi vlastitih prihoda pojasnio je i podsjećanjem kao su dosad samo ustanove u obrazovanju toga bile pošteđene. Dok ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović ne vidi razloga za dramu zbog najava kolege mu Linića, jasno je i da će posezanje za neutrošenim vlastitim sredstvima fakulteta dignuti na noge sveučilišnu zajednicu.

Njezine su prve reakcije vjerojatno samo uvertira za jači pokret otpora u kojemu će se vjerojatno pozivati i na autonomiju sveučilišta. I sam ministar pokazao je da respektira snagu sveučilišne zajednice. Rat oko pitanja raspolaganja vlastitim sredstvima znanstvenih ustanova, kaže, traje već godinama i znanost se u njemu pokazala jakom uspješno se odupirući tome da, poput drugih, ta sredstva budu dio proračuna. No, čini se da su fiskalni pritisci ipak preveliki. Ako je pak suditi prema podacima o tome koji fakulteti pored proračunskih sredstava imaju najveće udjele vlastitih prihoda u ukupnima, najviše bi nervoze plan Ministarstva financija mogao izazvati na Ekonomskom i Građevinskom fakultetu kojima vlastiti prihodi čine više od polovice ukupnih. Tako barem pokazuje posljednje javno dostupno izvješće Sveučilišta u Zagrebu, za 2011. godinu. Kako se ističe u njemu, u ukupnim prihodima svih sastavnica tog sveučilišta udjel novca iz državnog proračuna čini oko 72 posto, a samo 28 su vlastiti prihodi.

Unutar tog prosjeka, međutim, razlike su goleme. Uz spomenute Ekonomiju i Građevinu (prvi s nešto više, a drugi nešto manje od 50 posto vlastitih sredstava), među tržišno najaktivnijim fakultetima su i Kinezološki te Fakultet organizacije i informatike, ali i Fakultet političkih znanosti. Svi oni imaju iznad prosječne udjele vlastitih sredstava, između 40 i 50 posto. Bivša ministrica financija Martina Dalić nije posve bez razumijevanja za ministra Linića kad govori o zakonu o izvršenju državnog proračuna i teretiranju vlastitih prihoda. Smatra da da je u konkretnom slučaju posrijedi palijativna i jednokratna mjera, ali da itekako ima mjesta i za preispitivanje kako se u znanosti odnosno na fakultetima upravlja vlastitim sredstvima. To je, uostalom, bilo i jedna od važnijih spornih točaka zbog kojih bivši ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nije uspio progurati reformu tog sustava. Pitanje vlastitih prihoda treba, kaže Dalić, treba promatrati u kompletnijoj slici funkcioniranja sustava znanosti. S jedne strane fakultete treba poticati da ostvaruju i vlastite prihode, ali treba pronaći i mehanizme u pogledu njihova korištenja, kojima bi se osigurala primjerena ravnoteža u odnosu na pitanje vlastitih prihoda i njihova raspolaganja. To znači da treba imati na umu i da po prirodi stvari neki fakulteti ne mogu ostvarivati vlastite prihode u većoj mjeri, a potreban su i važan dio sustava kao što su to i oni čiji je profil pogodniji za ostvarivanje znatng dijela prihoda na tržištu”, kaže Dalić. 

Visokopozicionirani pripadnik jednog fakuleta s ovećim udjelom vlastitih prihoda neslužbeno nam je u vezi s tim rekao kako u Hrvatskoj imamo neke bogate fakultete sa siromašnim profesorima i neke siromašne fakultete s bogatim profesorima. Blaženka Divjak, prorektorica na Zagrebačkom sveučilištu, izjavila je da to treba dobro odvagat jer "naše visokoškolske ustanove više ne bi bile konkurentne kvalitetom ni opremom. Učinci bi bili katastrofalni, jer "ako fakulteti ostanu bez novca kojim i tako financiraju dvije trećine svojih obveza, nema nam budućnosti".