U sljedećih godinu dana više od polovice hrvatskih građana (53%) neće biti u mogućnosti štedjeti novac. Najviši je to postotak “neštediša” u odnosu na početak krize i 2009., kad je takvih bilo pet posto manje, pokazalo je istraživanje GfK. Samo je 13 posto posto ispitanika izjavilo da će u idućih godinu dana moći štedjeti, što je pad od sedam posto u odnosu na prethodne tri godine. Dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje, a samo njih sedam posto nada se oporavku.

Kad bi mogli štedjeti, građani bi novac najradije oročili u banci (njih 32%). Na drugom su mjestu stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21%).

U Hrvatskoj oko 750.000 građana ima barem jedan ugovor o stambenoj štednji,a u porastu i broj kućanstava s većim brojem ugovora.

Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, kojeg preferira čak 27 posto građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje (rujan 2011 – 18%, ožujak 2012 – 21%). Zbog pada cijena nekretnina građani manje preferiraju kupnju nekretnine kao oblik štednje: sada je takvih 25 posto, prema njih 32 posto u lipnju 2008. Slična situacija je i kod kupnje zemljišta, koju kao oblik štednje preferira 14 posto građana, za razliku od njih 24 posto iz lipnja 2009.

Ulaganje u zlato, pak, kao način štednje sve je zanimljivije: u lipnju 2009. šest posto ispitanika preferiralo je zlato kao oblik štednje, a u prosincu 2012. čak 19 posto.