Industrija prozora godišnje na ukupnom svjetskom tržištu ostvari oko 158 milijardi dolara prihoda.

Očekuje se da će do 2017. potražnja za prozorima na godišnjoj razini u globalnim okvirima ostvarivati rast veći od sedam posto te da će te godine dosegnuti prihod od čak 223 milijarde dolara. Ove podatke iznjedrila je studija "Tržište prozora, globalna kretanja, razvoj proizvoda" s posebnim osvrt na trendove potražnje za ovim asortimanom na prostoru Rusije i Južne Koreje koju supotpisuju Hrvatski drvni klaster i Centar za razvoj i marketing. Studija, koja hrvatskim poduzetnicima iz ove grupacije itekako može biti od koristi budući da im pomaže razumjeti parametre potražnje na glavnim europskim i svjetskim tržištima, danas će biti javno predstavljena u Ministarstvu gospodarstva. Skupina vodećih hrvatskih proizvođača, suočena s padom potražnje i ograničenim limitima lokalnog ali i tržišta regije, posljednjih je godina golemi napor usmjerila na pronalaženje novih izvoznih niša kako na europskom prostoru tako i na još nekim kontinentima.

Pribavljanje najboljih svjetskih certifikata, nastupi na prestižnim svjetskim sajmovima, ali i oglašavanje ponude u vodećim inozemnim medijima za rezultat su imali opremanje više gradilišta u Moskvi hrvatskim proizvodima te izvoz prozora, izrađenih od drvne sirovine vrhunske kvalitete, i u daleku Južnu Koreju.  Teško je, jedan je od podataka studije, danas parirati Kini koja u proizvodnji prozora prisvaja gotovo trećinu cjelokupne svjetske proizvodnje tog artikla. Međutim, upravo zbog visoke kvalitete drvne sirovine koju Hrvatska ima u obilju, poduzetnicima iz ove djelatnosti otvara se prostor za povećanje proizvodnje namijenjene izvozu. Azija i Rusija, naglašava se u studiji, svjedoče vrlo dinamičan razvoj graditeljstva koji se može isčitati i kao "velika glad za prozorima" što se svakako mora iskoristiti jer, hrvatski proizvođači imaju dokazano kvalitetan proizvod.

Autori studije nadalje iznose i procjenu da će primjerice tijekom sljedećih deset godina samo u Saudijskoj Arabiji iz državnog proračuna za infrastrukturu u promet, socijalne reforme i masovnu stambenu izgradnju potrošiti 750 milijardi dolara. Za građevinske projekte u zemljama Zaljeva u 2011. investirano je 46,5 milijardi dolara dok se za 2013. godinu procjenjuje kako će istovjetni trošak dosegnuti vrijednost od gotovo 82 milijarde dolara. Ne treba zanemariri, ističu autori studije, ni investicije koje se realiziraju u Kataru radi Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine. Sve su to izazovna tržišta i za brojne hrvatske proizvođače prozora.   Energetska učinkovitost je pak projekt koji se može vezati uz domaće tržište, no tu je nužna snažnija potpora države. Hrvatski proizvođači prozora i strukovne asocijacije u koje su udruženi već šest godina pokušavaju inicirati pokretanje projekta jačanja energetske učinkovitosti i zamjene starih prozora novim energetski učinkovitim proizvodima po uzoru na mnogobrojne slične projekte koji su relizirani proteklih godina u nekim europskim zemljama.