Za koji dan kreće nova faza popuštanja epidemioloških mjera, ali usporedno s relaksacijom ograničenja rada i kretanja ovih dana ide i druga, veća tranša Vladinih subvencija za isplatu plaća.

Za oko pola milijuna zaposlenih u poduzetničkom sektoru pogođenom padom prihoda država će travanjske plaće sufinancirati iznosom od 4000 kuna neto po zaposlenom (s pratećim doprinosima 5460 kuna), umjesto 3250 kuna koliko je (neto) iznosila potpora za ožujak.

Znatan pad prihoda zbog zabrane ili posebnog režima rada i kretanja od ožujka i proglašenja epidemije koronavirusa mahom bilježe i javna odnosno državna poduzeća, ali ona ne mogu računati na te Vladine potpore. Kako se nose s poremećajima likvidnosti, imaju li dovoljno novca za namirenje osnovnih obveza, od plaća do dobavljača?

Banke su posljednjih nekoliko tjedana općenito najviše zasute upitima o odgodama otplate postojećih kreditnih obveza te zahtjevima i upitima za kredite za očuvanje likvidnosti. Tvrdi se i da veliki iznosi zahtjeva za moratorije i restrukturiranja kredita dolaze i od javnih i državnih tvrtki.

“Prvo su išli na interne racionalizacije, zatim moratorije, a sada ih je dosta u procesima poziva financiranja, a neki su već i povukli kredite”, objašnjava jedan financijaš dodajući kako su s aspekta kreditora javna/državna poduzeća su prilično nehomogena skupina, od samoodrživih kompanija do onih neodvojivih od proračuna. Odgovori nekih od tih kompanija ne pružaju baš široku i punu sliku, ali uglavnom sugeriraju da su epidemiju Covid-19 mahom dočekale sa solidnim rezervama likvidnosti, a u međuvremenu su po naputku Vlade napravili i krizne planove.

Hrvatske autoceste, primjerice, jedna su od tvrtki koje su zbog epidemioloških mjera ograničenja kretanja u travnju zabilježile smanjenje prihoda od čak 70 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Iako se na tržištu prije nekoliko tjedana govorilo da je u fazi traženja kratkoročnog kredita, u HAC-u kažu kako imaju “značajne rezerve likvidnosti proizašle iz uspješno provedenog modela refinanciranja u protekle tri godine”.

Iz tih rezervi podmiruju, kažu, kreditne obveze , a isplatu plaća i obveze prema dobavljačima osiguravaju iz redovnih prihoda. U međuvremenu, ističu, u skladu s mogućnostima i smjernicama Vlade provode nabave koje su neophodne za funkcioniranje sustava. Što se tiče investicija, idu one za koje su otprije osigurani izvori financiranja, a najznačajnija je nastavak izgradnje Vc koridora, financirana iz dugoročnih kreditnih linija EBRD-a i HBOR-a.

“U narednom razdoblju očekujemo porast prihoda zbog popuštanja mjera koje će osigurati nesmetani interni promet vozila, kao i pripremu dolaska stranih gostiju za nadolazeću turističku sezonu”, poručuju iz HAC-a.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U riječkoj Jadroliniji izračunali su, pak, da su im od početka godine do početka ovog tjedna prihodi 54,6 milijuna kuna manji nego u istom razdoblju lani. Ali i oni tvrde da su novu situaciju dočekali s akumulacijom financijskih sredstava slijedom uspješnog poslovanja u prethodnim godinama.

“Dodatno su povećane rezerve likvidnosti kroz ugovaranje kratkoročnih kreditnih linija kod kreditnih institucija, ali kratkoročna zaduženja zasad još nismo koristili, a sve obveze podmirujemo po dospijeću”, kažu. Napravili su i rebalans plana kojim su sve aktivnosti, troškovi i investicije koje nisu nužne za operativno funkcioniranje odgođene do 2021. kad očekuju oporavak.

Investicijske projekte i sve postupke nabave koji nisu nužni za osnovnu djelatnost do daljnjega su odgodili i u željeznicama, infrastrukturnom sustavu koji se nemalo oslanja na proračunske transfere. U HŽ Putničkom prijevozu kažu kako im je u ožujku, s obzirom na to da je 22. ožujka obustavljen željeznički putnički prijevoz, prihod od prodaje karata pao za 50%, a tijekom potpune obustave prometa u travnju gubitak je praktično 100%.

Tvrde da je tvrtka dosad redovito podmirivala obveze, ali i da su “u tijeku pregovori sa socijalnim partnerima (sindikatima) vezani uz troškove rada koji podrazumijevaju i plaću za travanj”. Iako se željeznički putnički prijevoz ponovno uspostavlja 11. svibnja, u HŽPP-u računaju da će putnicima ipak trebati vrijeme da se vrate masovnom javnom prijevozu pa očekuju i dalje pad prihoda od prodaje karata.

Bez potrebe za zaduživanjem

I državne kompanije u zračnom prijevozu, od Croatia Airlinesa kao aviokompanije do zračnih luka, bilježe velik pad prihoda. U CA-u ističu kako su, za razliku od drugih avioprijevoznika koji su u prvoj polovici ožujka obustavili letove u Hrvatsku, nastavili letjeti u smanjenom opsegu, a u pogledu pada prihoda dijele, kažu, sudbinu cijele zrakoplovne industrije u Europi i svijetu, te prijevozničkog i turističkog sektora u Hrvatskoj. I oporavak poslovanja i gubici će ovisiti o duljini krize. Tijekom ožujka CA je prevezao 56% manje putnika u odnosu na isti mjesec lani, dok je u travnju pad bio 95%, navode.

“Na trenutak ponovnog pokretanja prometovanja utjecat će odluke i preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite koje izravno utječu na mogućnost putovanja u domaćem i međunarodnom redovitom prometu, zatim reciprocitet pri ukidanju ili olakšavanju mjera na međudržavnoj razini, ostvarenje optimalne popunjenosti i prosječne tarife u uvjetima prometovanja sa smanjenim kapacitetom zrakoplova uzrokovanog mjerama socijalnog distanciranja te adekvatno planiranje mreže letova uz prognozu potražnje za pojedinim vrstama putovanja”, objašnjavaju u CA-u.

Hrvatske šume su početkom travnja donijele krizni plan za racionalizaciju poslovanja uslijed epidemije Covid-19, a rukovodstvo kompanije je procijenilo da će doći do pada prihoda za 14 posto. Izradili su, kažu, i tromjesečnu procjenu novčanog toka za razdoblje travanj – lipanj za procjenu fiskalnog učinka Odluke o odobrenju duljeg roka ispunjenja novčanih obveza za naše ugovorne kupce, sa 60 na 100 dana.

“HŠ su krizu dočekale s rezervama sredstava za likvidnost te nisu morale posegnuti za kratkoročnim kreditima”, kažu, pa su tako iz vlastitog poslovanja osigurana i sredstva za isplate plaća za travanj, kao i obveze prema državi i dobavljačima za travanj. Što se tiče investicija, Šume su srezale dio planskih, a dio su odgodile.

“Uz investicije ugovorene i započete u 2019. nastavljaju se jedino ulaganja u EU projekte u tijeku, kojima je odobreno financiranje, te prioritetna ulaganja važna za ostvarivanje strateških poslovnih ciljeva HŠ.

Za razliku od niza drugih državnih tvrtki iz prijevozničkog sektora, Hrvatska pošta nije prestala s poslovanjem nijedan dan za vrijeme krize. Ipak, zbog usporavanja gospodarske aktivnosti ostvareni prihodi za ožujak su 11% manji od planiranih.

Usporedno s tim,u HP-u ističu kako su poduzete i mjere za očuvanje likvidnosti pa su i poslovni rashodi bili 13% ispod planiranih. Travanj je, dodaju, zabilježio dodatan pad u odnosu na planirano, otprilike 25%. “Investicije nismo zaustavili jer su nam važne za buduće poslovanje i za utjecaj na gospodarstvo, ali držimo se okvira vladinih mjera i naša likvidnost nije došla do rezerva te se nismo zadužili”, navode u Pošti tvrdeći da uz plaće u rokovima plaćaju i dobavljače. Nadaju se da će se normaliziranjem gospodarske aktivnosti i prihodi u dijelu poslovanja stabilizirati. Naime, u segmentima poput paketskog poslovanja i sada bilježe rast, ali je on nedovoljan da nadoknadi trenutačni pad prihoda.

Za Hrvatsku lutriju referentna točka u smislu početka izvanrednog režima rada bilo je skraćivanje radnog vremena prodajnih mjesta 16. ožujka, tri dana prije zatvaranja prodajne mreže. To je rezultiralo drastičnim padom prihoda, kažu, ali u prvom kvartalu su na kraju zabilježili tek blagi pad prihoda u odnosu prošlu godinu i na plan (-4,2 posto) jer su u siječnja i veljače ostvarili odlične rezultate.

Prema procjenama koje su u Lutriji izradili u sklopu Kriznog plana ukupni prihodi ove godine će biti manji za 22,8 posto u odnosu na one planirane. Ipak, korona krizu dočekali su, kako tvrde, “s prihvatljivom razinom likvidnosti”, a izradili su i interne planove optimizacije i racionalizacije poslovanja, u prvom redu na troškovima koji nisu u direktnoj funkciji stvaranja prihoda.

“Unatoč značajnom smanjenu posla, za podmirenje obveza koristimo vlastita obrtna sredstva i zasad ne koristimo druge modele financiranja”, ističu u vodstvu Lutrije. Imaju, tvrde, osigurana sredstva “za tri mjeseca za isplate plaća i za slučaj značajnog pada prihoda koji se, kako stvari stoje, na svu sreću ipak neće dogoditi”.

Pogođeni zbog rada na terenu

Zagrebački holding je u drugoj polovici ožujka i travnju zabilježio pad prihoda od oko 26 posto, a prema prvim procjenama za 2020. očekuje ukupan pad u odnosu na 2019. od približno 18 posto na razini Društva.

Kako u odgovoru na naš upit ističu iz Uprave Holdinga na čelu s Anom Deban, podružnice koje su direktno najviše pogođene kroz zabranu rada zbog Covid-19 mjera ili pad razine prihoda u odnosu na lani su Tržnice Zagreb, Vladimir Nazor (ugostiteljstvo, turizam), Autobusni Kolodvor Zagreb i AGM (knjižare). No, cijela situacija vezana uz Covid-19 direktno je ili indirektno pogodila poslovanje sve 23 podružnice i društva,kroz pad prihoda ili povećanje troškova zbog dodatnih mjera zaštite.

“Posebno su pogođeni segmenti poslovanja podružnica i društava gdje su za obavljanje djelatnosti ključna radno intenzivna radna mjesta i prisustvo na terenu, a zbog svih mjera koje su morale biti poduzete prisutnost na poslu je varirala od 39 do najviše 62% u odnosu na ukupan broj zaposlenih”, napominju u Holdingu.

Na rezultat poslovanja, ističu, “u značajnoj mjeri utjecat će i odluka Ustavnog suda iz siječnja kojom su izvan snage stavljene određene odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom pa nije moguća primjena adekvatnog cjenika usluga odvoza miješanog komunalnog otpada”.

Sredstva za plaće isplaćene u travnju i ostale obveze osigurane su iz operativnog poslovanja, a kako navode u Holdingu zbog posljedica Covid-19 do kraja drugog kvartala ne očekuje se potreba za dodatnim kratkoročnim zaduženjem jer ZG Holding koristi mjeru odgode poreza i doprinosa, a zatražio je i prolongat kratkoročnih i dugoročnih kredita koji dospijevaju u 2020.

“S obzirom na okolnosti i odličnu suradnju sa bankama te neke već pozitivno riješene zahtjeve, vjerujemo da će odgovor svih financijskih institucija ići u ovom smjeru”, ističu iz Ureda Uprave ZGH. Iz ranijeg razdoblja, kažu, nevezano uz Covid-19, u redovnoj je proceduri nastavljen postupak dugoročnog zaduženja od 150 mil. kn za ulaganja ZGH, uglavnom započeta lani.